MIRIS SA REKE "ŠTIPA ZA NOS": Stručnjaci iz GZZJZ tvrde da smrad koji danima guši prestonicu nije opasan
KAO i ranijih godina, krajem jula i početkom avgusta, neprijatni mirisi u popodnevnim satima uznemiravaju sugrađane. Centar Beograda, ali i obodni delovi prestonice, praktično se guše u smradu, koji podseća na stajsko đuvrivo i fekalije.
Ipak, ova pojava nije neuobičajena kada su visoke temperature vazduha i kada dolazi do naglih oscilacija u vazdušnom pritisku. Kako kažu stručnjaci iz Gradskog zavoda za javno zdravlje (GZZJZ), mirisi ne utiču na kvalitet ozonskog omotača.
Ovča, Zemun, Obrenovac, Vinča i deo Dedinja oko KBC "Dragiša Mišović", bili su pred vikend u zelenoj zoni koja se karakteriše kao odličan kvalitet vazduha. Nešto zagađenije, ali i dalje u granicama prihvatljivog, bilo je u ostalim delovima prestonice, odnosno u mernim stanicama u Bulevaru despota Stefana, Omladinskih brigada i u Lazarevcu.
- Neprijatni mirisi ne mogu da utiču na kvalitet vazduha, već samo na komfor građana - kaže, za "Novosti", Andrej Šoštarić iz GZZJZ. - Povišene temperature, koje su trenutno zabeležene u Beogradu, dovode do raspadanja otpada na deponijama, što dodatno kvari miris tokom boravka napolju.
Kao jedan od glavnih razloga za smrad stručnjaci navode nedostatak fabrika za preradu otpadnih voda, ali i izlivanje kanalizacije u Savu i Dunav. U Beogradu postoji 100 direktnih izliva kanalizacije, iz kojih se godišnje u reke izlije 60.000 olimpijskih bazena fekalija. Kada se u ovo doba godine povuče vodostaj reka, pri obali ostaje mulj, iz kojeg isparavaju mirisi.
- Nakon završene žetve, u ovo doba godine, uglavnom se đubre oranice odlaže na obodima grada, u Padinskoj Skeli, Grockoj, u udaljenim naseljima Čukarice. Ne treba zaboraviti ni taj faktor kao jedan od uzročnika "štipanja za nos" - podsećaju stručnjaci.
Iz Gradskog zavoda dodaju da svakodnevno prate kvalitet vazduha na više od 30 mernih stanica širom Beograda. Ovi mirisi nikada ne traju dugo, i savet sugrađanima jeste samo da se naoružaju strpljenjem.
IZGRADNjA PET POGONA
FABRIKA za preradu otpadnih voda umanjila bi emisiju otpadnih voda u dve beogradske reke za 80 odsto. Prema ranijim izjavama gradskih čelnika, u Beogradu je potrebno izgraditi pet ovakvih pogona, kako bi se problem rešio. Osim Velikog Sela, izgradnja ovih fabrika planirana je u Batajnici, Ostružnici, Obrenovcu i Grockoj.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)