PROFESORA LEKARA NEMA NA ČASOVIMA: Korona remeti odvijanje nastave u medicinskim školama
EPIDEMIJA kovida 19 zadaje probleme u organizaciji nastave u medicinskim školama, jer je teško naći zamenu u slučaju kada se profesori stručnih predmeta zaraze koronom.
Medicinska škola u Deligradskoj, Foto M. Anđela
Ove predmete predaju lekari specijalisti, kojih gotovo da i nema na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje. Iako period odsustvovanja ne traje dugo, dešava se da se bolest iskomplikuje, pa i lečenje trajae duže.
Prema rečima Predraga Jovanovića, direktora Medicinske škole "Beograd", profesori medicinskih i kliničkih predmeta koji su zaposleni u školi kao predavači ne rade na klinikama. Zbog specifičnosti materije, u slučaju odsustvovanja ih ne može zameniti drugi kolega, kao što je slučaj sa opštim predmetima.
- Veoma je teško na tržištu rada naći specijaliste ginekologije, pedijatrije, infektologije, biohemije i ostale - kaže Jovanović.
- Iako je velika većina naših profesora vakcinisana, dešava se da se zaraze. Kada su u pitanju blaži oblici, nekako se i snađemo. Međutim, ponekad je potrebno i bolničko lečenje, što može potrajati i duže od mesec dana. Tada angažujemo spoljne saradnike iz KCS ili diplomce sa Medicinskog fakulteta.
I pre izbijanja globalne pandemije, srednje stručne škole iz oblasti elektrotehnike, mašinstva i informacionih tehnologija su kuburile sa nedostatkom nastavnog kadra za stručne predmete. U poslednje vreme manjak predavača se pojavljuje i kada su u pitanju profesori prirodnih nauka. Tako se, osim profesora matematike i informatike, koji su već dugo deficitarni, jer imaju po dva-tri puta veće plate u IT firmama, evidentira i manjak predavača hemije, fizike, biologije, engleskog i nemačkog jezika. Svi oni imaju mnogo bolje uslove, ali i znatno veću zaradu u institutima, pri radu na projektima ili kao prevodioci.
Nadležni su pre nekoliko godina saopštili da matematiku, fiziku, informatiku, nemački i engleski jezik u nekim školama predaju nestručni nastavnici. Iako imaju znanje da drže nastavu, pravno i uskostručno gledano, nemaju formalne kompetencije.
Mogućnost prekvalifikacija
Iako postoji mogućnost "prekvalifikacije" za predavače, malo je onih koji se odlučuju na taj korak. Da bi uzeli dnevnik u ruke, potrebno je da polože predmete koji su neophodni za rad u školi - pedagogiju, psihologiju, pedagošku psihologiju, metodiku i održavanje praktične nastave. Razlog za slabo interesovanje je, verovatno, i finansijski momenat, jer kandidati sami plaćaju doškolovanje.
Preporučujemo
VIŠE OD 40 GODINA SPORTA, PREKO 30 DISCIPLINA: "Trofej Beograda" kao simbol prestonice
09. 01. 2026. u 17:48
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)