DAJU OSTAVKE ZBOG PRITISKA RODITELJA: Više od 20 direktora škola prepustilo mesta kolegama
VIŠE od 20 direktora, uglavnom osnovnih škola u prestonici je u proteklih nekoliko meseci podnelo ostavku na to mesto.
Foto N. Karlić
Ta brojka nije konačna i očekuje se da će u narednom periodu još rukovodilaca škola prepustiti svoje mesto drugim kolegama. Razlog je preveliki pritisak koji trpe od roditelja, pogotovu na kraju polugodišta i školske godine, obimna birokratija koju moraju da ispunjavaju, kao i isplata materijalnih troškova.
Prema rečima Dejana Nedića, člana Upravnog odbora Društva direktora Srbije, planirano je da se uskoro odraži sastanak sa gradskom sekretarkom za obrazovanje, kao i sa republičkim prosvetnim vlastima kako bi im predočili probleme sa kojima se suočavaju i zajedno došli do nekog rešenja.
- Po prvi put ne znam šta da kažem. Kolege u osnovnim školama su u veoma teškoj poziciji, kada su u pitanju roditelji - navodi Nedić. - Izloženi su neprimerenom pritisku, najčešće zbog ocena. Mame i tate dolaze u školu sa advokatima, prete tužbama, pranicama. Izuzetno je stresno i teško raditi u tim uslovima. To je jedan od osnovnih razloga što su se odlučili da podnesu ostavke. Takođe, od kada je Grad prešao na privremeno finansiranje bilo je problema sa manjim kašnjenjem isplata materijalnih troškova. O tome smo obavestili sekretarijat i to će biti rešeno.
Osim pomenutih problema, direktori škola navode da im je nametnuta obimna birokratija koja se svake godine dopunjuje novim zahtevima. Kako bi ispunili zadatke, kažu da moraju popuniti 18 portala, što im oduzima mnogo vremena. Slično je i sa profesorima od kojih se, takođe, zahteva da popunjavaju brojna elektronska dokumenta, pišu obrazloženja...
PROCEDURA I NADLEŽNOST
Direktora škole imenuje ministar na period od četiri godine. Školski odbor raspisuje konkurs i imenuje komisiju koja ima neparan broj članova, a čine je predstavnici predmetne i razredne nastave, kao i nenastavnog osoblja.
U opisu posla je, između ostalog da planira i organizuje ostvarivanje programa obrazovanja i vaspitanja i svih aktivnosti škole. On je odgovoran za obezbeđivanje kvaliteta, samovrednovanje, stvaranje uslova za sprovođenje spoljašnjeg vrednovanja, ostvarivanje standarda postignuća i unapređivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada, stara se o ostvarivanju razvojnog plana škole, odlučuje o korišćenju sredstava utvrđenih finansijskim planom i odgovara za odobravanje i namensko korišćenje tih sredstava...
- Velikih problema ima i sa inkluzijom, odnosno decom koja rade po IOP - kažu direktori. - Među njima ima đaka sa ozboljnim problemima, a profesori nisu obučeni da se nose sa tim. Tako se u jednoj srednjoj školi dogodilo da je učenik koji radi po IOP udario profesorku, koja je srčani bolesnik. Od pretrpeljenog stresa žena je nakon nekoliko dana preminula. Deca koja su po IOP nisu odgovorna ako nekom naškode, teško ih je smiriti kada dođe do pogoršanja zdravstvenog stanja. I u drugim zemljama postoji inkluzija u redovnom obrazovnom sistemu, ali samo kada su u pitanju lakši slučajevi.
U Beogradu ima 288 osnovnih i srednjih škola. Od 201 osmoletke - 166 su redovne, 14 je specijalnih, 15 umetničkih i pet su škole za osnovno obrazovanje odraslih. Od 87 srednjih škola - 51 je stručna, 21 gimnazija, devet muzičkih, jedna umetnička i pet specijalnih.
BONUS VIDEO - DR Novosti: Kada treba početi sa anti-age rutinom
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)