MUZEJ SAVREMENE UMETNOSTI: Srpska i jugoslovenska moderna umetnost i dela savremenih umetnika na jednom mestu (FOTO)
EKIPA "Novosti" posetila je muzej savremene umetnosti u Beogradu, bogatu riznicu srpske i jugoslovenske umetnosti kao i dela savremenih umetnika.

FOTO: K. L.
Sa istoričarem umetnosti Mirkom Kokirem razgovarali smo o istorijatu muzeja, aktuelnim izložbama, posetama muzeju, ali i uticaju nadrealizma na prevazilaženje unutrašnjih i spoljašnjih sukoba.
Istorijat muzeja savremene umetnosti
- Ideja o modernom osnivanju galerije započela je 50ih godina a početkom 60ih se zvanično osniva ali do otvaranja muzeja 20 oktobra 1965. godine naziv se menja u "Muzej savremene umetnosti" - navodi Kokir.

FOTO: K.L.
- Ideja je zapravo bila da muzej bude centrala za modernu i savremenu umetnost u Jugoslaviji, u tom smislu u muzeju se čuva velika kolekcija umetničkih dela, dakle slika, skulptura, grafika, crteža, videa, fotografije jugoslovenskih autora a samim tim i srpskih autora sa početka 20. veka do danas, a pored kolekcije muzej ima i da kažemo najveći centar za umetničku dokumentaciju i biblioteku koji zapravo ima najbolju dokumentaciju o umetnicima i umetničkim zbivanjima u čitavoj Jugoslaviji.

FOTO: K. L./Stevan Živadinović - Vane Bor Jajna žena sa psima, 1960-1970, kombinovana tehnika na lesonitu
Istaknuti savremeni umetnici
- Muzej izlaže i čuva dela umetnika poput Nadežde Petrović, Save Šumanovića, umetnika koji pripadaju ranoj moderni, čuvaju se dela avangardnih umetnika i u tom smislu je prošle godine otvorena izložba pod nazivom "Aktivitet sto godina nadrealizma", izložba jednog avangardnog pravca i ovo je da kažem najveća izložba nadrealizma kod nas, jer muzej zapravo i čuva najveću kolekciju nadrealističke umetnosti kod nas a možda i šire i pored toga prate se čitavi umetnički opusi umetnika koji su stvarali u 20. veku, različiti pravci i pojave a izlažu se i savremeni umetnici koji sada stvaraju, mladi umetnici i tako dalje - ispričao nam je Kokir.

FOTO: K. L./Stevan Živadinović - Vane Bor - Alge na vetru (Kugla sa algama na providnom horizontu) 1928. ulje na platnua
Moderna umetnost, apstrakcija, snovi i plodnost
Sagovornik nam je ispričao jednu zanimljivost karakterističnu za slikarstvo Stevana Živadinovića, a to je da je recimo sliku "Alge na vetru" zapravo sanjao, a zatim svoj san preneo na platno i podario na dar svima, da se izgube u njegovoj ličnoj zemlji snova.
Voleo je da slika žene, tzv. "Jajne žene", koje su simbol za plodnost, ženstvenost, hrabrost i seksualnost 20. veka, što nam govori o kontraverznim stavovima i avangardnim potezima koji su u korelaciji pre sa današnjom modernom nego tadašnjom epohom.
FOTO: K. L./Stevan Živadinović - Vane Bor Jajna žena u pejzažu, 1960-1970, kombinovana tehnika na lesonitu
Poseta muzeja savremene umetnosti i nadahnuće
Šetajući kroz ovu divnu galeriju i uživajući u raznovrsnim slikama, fotografijama i poeziji, pitali smo Mirka da nam približi kolika je posećenost muzeja savremene umetnosti u Beogradu, te da izdvoji zbog čega bi naši čitaoci trebalo da ga posete, šta je ono čime bi mogli da se nadahnu?
- Poseta je dosta dobra, varira od dana do dana, ali generalno dosta ljudi dolazi u muzej, dosta stranaca, dosta ljudi sada dolazi prvi put u muzej što je takođe interesantno, dosta dece dolazi, a aktiviteti i izložbe o kojima ćemo govoriti su razlog više za posetu i nadahnuće.
Nadrealizam, dečiji aktivitet, inkluzija
Pitali smo Mirka i kako Beograd reaguje na savremenu umetnost?
- U muzeju pored izložbe "Aktivitet sto godina nadrealizma", trenutno je aktuelna i izložba Milene Pavlović Barili, čini mi se da im je Milena Pavlović Barili u tom smislu poznatija i nekako češće dolaze da to pogledaju a nadrealizam je možda nerazumljiviji, ne bih rekao da nije cenjen ali manje shvaćen da. U suštini nekako dobro reaguju i na nadrealizam, jer sve ono što su radili nadrealisti može da se poveže sa današnjim trenutkom i sa današnjim problemima čoveka.
Potom nam je dao odgovor i o školskim aktivitetima i uključivanjem dece, inkluziji osetljivih grupacija:
- Deca koja dolaze sa školama dosta dobro reaguju, jer dosta stvari sa izložbe o nadrealizmu povezuju sa nekim svojim ličnim problemima, na primer nadrealisti su se bavili snovima tako da deca to lako povezuju sa svojim snovima.

FOTO: K. L./Aktivitet u muzeju savremene umetnosti pod nazivom "Dečiji snovi"
Galerija "Dečiji snovi"
- Jedan deo galerije je posvećen pedagogiji nadrealizma tačnije nadrealizmu i deci, tako da ima raznih primera dečijih radova kroz izložbe, dešavali su se i dečiji aktiviteti tačnije dečiji klub gde su se deca koristila nadrealističnim tehnikama u stvaranju svojih radova, ali ono što je takođe važno za ovu izložbu istaći jeste da kao deo aktiviteta imamo i saradnju sa različitim školama, udruženjima građana koji se bave edukacijom i radom sa osobama sa invaliditetom, tako da je bilo dosta programa za inkluziju osetljivih grupacija, slepih, slabovidih, gluvih, nagluvih, a važno je istaknuti da je ovo i redak primer muzeja u Srbiji koji sadrži lift i olakšava kretanje po muzeju osobama sa invaliditetom.

FOTO: K. L./Aktivitet u muzeju savremene umetnosti pod nazivom Dečiji snovi
Nivoi, izložbe i uloga muzeja u društvenom životu
- Muzej ima pet nivoa, koji pružaju mogućnost za postavljanje različitih izložbi koje se prepliću, u prostoru na Ušću muzej ima i galerije savremene umetnosti gde se izlažu dela savremenih umetnika a pored toga postoji i galerija "Legat" Milice Zorić, Rdoljuba Čolakovića na Dedinju, koji je takođe aktivan što se tiče izlaganja.
O važnosti i ulozi muzeja u sistemu istitucija i životima građana, Mirko nam je rekao:
- Muzej svakako ima važnu ulogu u tom sistemu savremene umetnosti i jeste jedan od najvažnijih institucija, ne samo za savremenu umetnost već jedna od najvažnijih institucija u muzejskom smislu. Od samog svog početka nalazi se na vrlo važnoj poziciji. Što se tiče značaja za društvo, svakako muzej baštini i čuva tu najveću kolekciju jugo-srpske umetnosti 20/21. veka, ali čini mi se da se muzej trudi i možda uspeva da publiku oslobodi od straha od nerazumevanja umetnosti, jer ljudi često veruju da je savremena umetnost nešto čemu ne mogu da pristupe i što ne mogu da razumeju, a ja svakako pozivam publiku da dođu i da pristupe otvorenog uma i srca i jednoj i drugoj i trećoj izložbi koja se nalazi u muzeju.
Prevazilaženje ličnih i spoljašnjih sukoba
- Svedoci smo dešavanja kod nas i u svetu, eskalacije sukoba pojedinaca koji "vode rat" sami sa sobom i eskalacije spoljašnjih sukoba u svetu, kako muzej savremene umetnosti može doprineti prevazilaženju strahova, briga i konflikta?
- Odgovor na ovo pitanje zavisi od izložbe do izložbe. Na nekoj od njih posetilac može da se prepusti onome što gleda i u tom smislu da zaboravi na ono što se dešava, a negde se šta više podseti - suoči, i aktivno ga izložba natera da internalizuje dešavanja oko sebe, procesuira ih kroz umetnost i ispliva na drugu stranu.
- Da li to znači da nadrealizam može ponuditi odgovor na pitanja i rešenja kroz način na koji su se savremeni umetnici borili i na koji se i danas bore sa egzistencijalnim pitanjima stvarnosti?
- Tako je, izložbe nadrealista uključuju umetnike koji su učestvovali i u revolicijama i u ratovima, kritički promišljali stvarnost, bili istaknuti u javnom prostoru, uzurpirali javni prostor tako da u tom smislu savremena umetnost može nekako da vas izoluje iz stvari koje se dešavaju ali takođe i da podstakne da dodatno razmišljate i da vam pruži drugi pogled i perspektivu na ono sa čim se suočavate, što nam onda pomaže da lakše prebrodimo teškoće, lične i kolektivne probleme - zaključuje Kokir.
Foto: Novosti

MONSTRUOZNO! Ovaj hoće da vlada Srbijom! Žene mu krive kad ih neko siluje ili prebije!
VUK Nektarijević, student blokader sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, koji je tobož biciklom išao u Strazbur, ima u najmanju ruku problematične stavove.
20. 04. 2025. u 14:35

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)