BISTRIJI SU, ALI I SA MANJIM FONDOM REČI: Šta pokazuju testiranja i sistematski pregledi budućih prvaka

Branka Borisavljević

10. 04. 2025. u 08:00

BUDUĆI prvaci su bistriji od starijih generacija, ali imaju manji fond reči, nisu preterano zainteresovani za školska postignuća i loša im je grafomotorika.

БИСТРИЈИ СУ, АЛИ И СА МАЊИМ ФОНДОМ РЕЧИ: Шта показују тестирања и систематски прегледи будућих првака

Foto D. Milovanović

Testiranja predškolaca kod psihologa pokazala su da imaju slabiju pažnju, a problem je izgovor pojedinih slova. U anamnezi malih đaka, u završnom izveštaju pedijatri najčešće pišu "dijagnoze" kriva kičma i ravni tabani. Ono što lekari primećuju kod novih generacija je i gojaznost.

Prema rečima Jelene Kenić, psihologa u OŠ "Pavle Savić", problemi koji se uočavaju kod predškolaca nisu toliko drastični i mogu se ispraviti. Testovi kojima se ispituje njihova zrelost za polazak u školu su standardizovani i identični onima koje se "polagali" njihovi roditelji.

- Novije generacije prvaka navikle su na mobilne telefone, kompjutere, ne razgovaraju toliko međusobno zbog čega im je fond reči manji, iako su bistriji nego vršnjaci od pre desetak godina - kaže Kenićeva. - Oni ne mogu da zadrže pažnju, da sede duže, vrpolje se. Navikli su da šetaju, leže dok su na telefonu. Nekada su deca bila disciplinovanija u tom fizičkom smislu.

Iako su manje usredsređeni na školske zadatke, budući školarci su pravi mali "eksperti" u onome što ih interesuje. Tako zahvaljujući dostupnosti informacija na Internetu do tančina će naučiti sve ono što ih zanima, kao što su recimo, planete. I dok im je svemir interesantan, mnogi imaju problem sa držanjem olovke, kontaktom sa papirom i crtanjem određenih figura.

- Grafomotorika im je loša, jer kasno uzimaju olovku u ruke prvi put - objašnjava naša sagovornica. - Uočljivo je da ne znaju nazive nekih zanata, pa tako nikad nisu čuli da postoji krojač. To je i očekivano jer ta zanima polako nestaju i škole koje školuju buduće zanatlije su poluprazne. Takođe, primetno je da šuškaju i imaju problem sa izgovorom slova l i r.

PAMETNI, ALI NEZRELI

Kenić smatra da deca ne treba da znaju slova i čataju kad krenu u školu. Ukoliko je tako, to može biti prednost prva tri meseca. Takođe, preporučuju roditeljima da sačekaju još godinu dana, ako dece nisu zrela za školu.

- Zrelost za školu nema veze sa inteligenciom - objašnjava naša sagovornica. - To su pametna deca, ali nisu još dostigla tu zrelost da prihvate ono što škola nosi. Svako dete je indivudua za sebe.

Najčešći zdravstveni problemi koji muče buduće đake prvake su ravni tabani i loše držanje, pokazali su sistematski pregledi predškolaca. Pedijatri ističu da se ovim "boljkama" kod sedmogodišnjaka susreću poslednjih nekoliko godina, ali se ne može sa sigurnošću reći zašto je to tako. Kao mogući razlozi pominju se što deca sve manje hodaju bosa, ali i "stav" koji današnji klinci imaju.

- Ravni tabani su, po učestalosti, prestigli krivu kičmu i loše držanje - kaže dr Dejan Jonev, pedijatar. - Uprkos nošenju obuće sa ulošcima i vežbama, dešava se da deca završe srednju školu i dalje imaju ravne tabane. Nekada su mnogo više vremena išla bosa, a ravni tabani su bili retki. Možda je to jedan od razloga što je, već godinama, ovaj deformitet najčešće prisutan kod budućih đaka.

Doktor Jonev navodi da loše držanje koje je, takođe deo anamneze, nije u vezi sa nošenjem školske torbe, već sa stavom tela i hodom.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

JEDINO ON PODSEĆA NA KOBIJA BRAJANTA: Nekadašnji košarkaš Lejkersa iskreno o Luki Dončiću