PINGVINI ŽIVE KAO U RIZORTU: Zoološki vrt čini sve da životinjama bude prijatno i po vrućini

VISOKE temperature u prestonici ne zadaju muke samo Beograđanima. Teško ih podnose i stotine stanara "Vrta dobre nade". Ipak, kako bi im bilo što lagodnije, njima su 24 sata dnevno na raspolaganju hladni tuševi i prskalice, mada bez obzira na to ima "razmaženih".

ПИНГВИНИ ЖИВЕ КАО У РИЗОРТУ: Зоолошки врт чини све да животињама буде пријатно и по врућини

Foto: I. Marinković

Dok prskalice neprestano osvežavaju zelenu oazu na Kalemegdanu, brojne životinje spas od žege pronalaze u svojim bazenima. Oni kojima voda nije omiljena, poput majmuna, najtopliji deo dana provode u klimatizovanim unutrašnjim prostorijama.

Dobar deo životinja svakodnevno dobija i ledene poslastice - zamrznuto voće, povrće ili drugu hranu prilagođenu vrsti, što im, osim osveženja, predstavlja i dodatnu zanimaciju. Tokom svakog dana hranioci i čuvari obilaze prostore za životinje kako bi ispratili potrebe stanovnika zoo-vrta.

Biolog Kristijan Ovari kaže da su u Zoološkom vrtu ovog leta posebna atrakcija pingvini, koji sve više privlače pažnju posetilaca. Oni su se tako i "uobrazili", pa žive kao da su na luksuznom letovanju.

- Pingvini imaju klimatizovan unutrašnji prostor i temperiran bazen, kao da su na luksuznom odmoru. Temperatura je uvek u proseku oko 25 stepeni, zimi je spuštena na 15, ali oni najviše uživaju u tom opsegu od plus četiri do plus 26. Kolege ih hrane, tako da imaju "deluks" smeštaj. I veliki broj ostalih životinja ima svoje bazene, a oni kojima najviše smeta toplota, mogu da borave u adaptiranom klimatizovanom prostoru. Na nama je da obezbedimo životinjama svežu vodu, hladovinu i mogućnost da se sklone sa sunca, pa često i da se zavuku negde, na negodovanje posetilaca - objasnio je Ovari za medije.

Ljubavna priča dve rode

U ZOOLOŠKOM vrtu napravljeno je ostrvo za lemure koje podseća na Madagaskar, ali su njegovi prvi stanovnici bile rode. Upravo tada, na jednoj steni rodila se ljubav između dve dugonoge ptice.

- One su kod nas iznele svoje prve poletarce - priča Ovari. - Jedan od njih se posle nekog vremena vratio sa nevestom iz Afrike i doveo još jednu rodu sa kojom je napravio gnezno u kojem su sada mladi. Rode su specifične i teško ih je privoleti. To su divlje životinje koje su izabrale da žive ovde.

Kavezi belih medveda uglavnom su prazni, jer do prvog sumraka ne izlaze iz pećina. Ptice ne podnose najbolje vrućine, jedva je preživljavaju grabljivice, naročito sokolovi. Najlakše je papagajima. Kako priča Ovari, osetljivi su i gmizavci.

- Njih treba posebno čuvati. Oni uglavnom tokom cele godine imaju svoje sijalice, odnosno, UV zrake, dok papagaji imaju veštačku kišu i unutrašnji prostor - rekao je Ovari.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZAŠTO SEVERNA MAKEDONIJA HOĆE DA ZABRANI JK? Osvanula peticija protiv pevačice