NAJVIŠE GINU STARI: Od svih poginulih u saobraćajnim incidentima za poslednje tri godine, čak 43 odsto čine pešaci
OD 2016. do 2019. čak 43 odsto svih poginulih u saobraćajnim nezgodama, u Beogradu čine pešaci. Od ukupnog broja nastradalih pešaka 15 odsto čine deca, a 23 odsto stariji od 65 godina!

Foto V. N.
Ove podatke izneli su stručnjaci sa Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, gde je već nekoliko sedmica unazad organizovano šest stručnih skupova - okruglih stolova, u cilju usaglašavanja delova Strategije bezbednosti saobraćaja Beograda od 2021. do 2025. Jedna od radionica bila je posvećena i bezbednosti pešaka u našem glavnom gradu.
Stručnjaci Saobraćajnog fakulteta koji, za potrebe grada pripremaju predlog Strategije, uradili su obimno istraživanje svih saobraćajnih nezgoda u kojima su stradali pešaci u saobraćaju u Beogradu, u poslednjih 10 godina. Prema rečima rukovodioca ovog istraživanja, profesora dr Krsta Lipovca, šefa Katedre za bezbednost saobraćaja, od 2010. do 2019. godine, u prestonici je poginulo 1.539 pešaka, što čini oko 25 odsto svih poginulih u saobraćaju, odnosno 29 odsto svih poginulih pešaka u Srbiji. Oko dva odsto poginulih i 15 odsto povređenih pešaka, bila su deca do 14 godina.

Foto V. N.
Igranje dece na kolovozu i istrčavanje ispred vozila bili su uzrok oko sedam odsto ovih nezgoda, dok su u 10 odsto slučajeva deca stupala na kolovoz između parkiranih ili zaustavljenih vozila.
- U 26 odsto slučajeva najmlađi pešaci stradaju zbog stupanja na kolovoz, a da se prethodno nisu uverili da bezbedno mogu preći ulicu. U 32 odsto situacija, nezaustavljanje vozila ispred pešačkog prelaza razlog je nezgoda u kojima stradaju deca. Najčešći tip nezgoda u kojima su učestvovali mališani od 2016. do 2019. bio je prelazak pešaka preko ulice van raskrsnice (53 odsto slučajeva) i prelazak pešaka preko ulice u raskrsnici (oko 16 odsto slučajeva) - ističe prof. Lipovac.
Stručnjaci su saglasni da je, za smanjivanje stradanja dece - pešaka u saobraćaju, potrebno okolinu prilagođavati deci, ali i najmlađe prilagođavati okolini. Pri tome je neophodno u praksu uvesti nov koncept odgovornosti za bezbednost saobraćaja. Umesto samo pravne odgovornosti pojedinaca, učesnika nezgode, treba sve više isticati stručnu, moralnu, profesionalnu i političku odgovornost kreatora sistema.
PRELAZAK NA CRVENO
OKO 37 odsto muškaraca i 31 odsto žena prelazi ulicu van pešačkog prelaza. Sa druge strane oko 23 odsto pešaka prelazi ulicu na crveno svetlo, a 47 odsto vozača ne propušta pešake na obeleženom pešačkom prelazu.
Statistika je naročito "crna" kada su najstariji sugrađani u pitanju. Oko 50 odsto svih poginulih i 23 odsto povređenih pešaka bili su stariji sugrađani (65+ godina), koji čine 16 odsto stanovnika. Oko 21 odsto poginulih i 38 odsto povređenih pešaka koji su bili stariji od 65 godina, oboreni su na pešačkom prelazu! Oni najčešće stradaju pri prelasku ulice van raskrsnice, tokom kretanja u noćnim uslovima i u zonama stajališta javnog prevoza.
- U 1361 slučaju vozači nisu zaustavili vozilo ispred pešačkog prelaza, a u 139 slučajeva vozači su bili u alkoholisanom stanju. Prekoračenje brzine je u vezi sa nastankom 45 nezgode, a u 29 nezgoda neiskustvo vozača. Pešaci su, u čak 749 slučajeva, neoprezno stupali na kolovoz, a u 170 prelazili kolovoz na crveno svetlo na semaforu - govori sagovornik "Novosti".
Najviše poginulih pešaka, oko 18 odsto je na opštini Čukarica. Zatim slede Novi Beograd, Voždovac, Zemun i Palilula. Najmanje poginulih je u Sopotu. Stariji muškarci češće ginu od žena, i to u periodu od 17 do 20 sati. Ujedno, među povređenim pešacima najviše je žena starosti od 30 do 65 godina, i to u istom vremenskom periodu. Prema mesecima, pešaci najviše stradaju u oktobru i septembru, a onda u novembru i avgustu. Sreda je dan kada pešaci najviše stradaju, zatim sledi četvrtak, pa ponedeljak i petak.

VELIKA PROMENA U ŠKOLAMA U SRBIJI: Od danas ništa neće biti isto, odnosi se na roditelje
RODITELjI školaraca u Srbiji od danas dobijaju automatska zvučna obaveštenja kada nastavnik u elektronski dnevnik upiše izostanak deteta sa časa ili novu ocenu. Mada su deca godinama nalazila načine da ne kažu roditeljima baš sva dešavanja u školi, to sada više neće biti moguće.
17. 04. 2025. u 11:29

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

OTVOREN HRISTOV GROB Evo šta su našli: "Kolena su mi klecala, nisam to očekivao - vekovima je bio zatvoren" (VIDEO)
"APSOLUTNO sam zadivljen. "
19. 04. 2025. u 08:39
Komentari (0)