NA VRAČARU NEMA GRADNJE: Krunski venac i Svetosavski plato nove kulturno-istorijske celine
JOŠ dve prostorne kulturno-istorijske celine u glavnom gradu biće ubuduće izuzete od investitorske gradnje.

Foto S. N.
Vlada Republike Srbije proglasila je Krunski venac i Svetosavski plato za zaštićena područja. Time će broj područja koja su u poslednje četiri godine prepoznata kao deo kulturnog nasleđa porasti na devet.
Za deo Vračara građevinarima je stavljen veto. Posle proglašenja Smiljanićeve ulice za kulturno-istorijsku celinu, u njenom prestižnom društvu našle su se još dve lokacije.
- Na ovaj način sačuvano je kulturno nasleđe od investitorske gradnje - rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.
- Od 2017. godine do danas, Vlada Republike Srbije je na predlog Grada Beograda proglasila devet prostorno kulturno-istorijskih celina u našem gradu. To su istorijsko jezgro Beograda, Terazije, Profesorska kolonija, područje uz Ulicu kneza Miloša, Smiljanićeva ulica, Cerak, Novi Beograd, Krunski venac i Svetosavski plato.
REKONSTRUKCIJA
PREMA najavama Gorana Vesića, samo tokom 2021. počinje rekonstrukcija važnih objekata koji se nalaze pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Reč je o Kapiji Karla Šestog i Zindan kapiji na Beogradskoj tvrđavi, obnovi paviljona "Cvijeta Zuzorić" i zgrade bivše Vojne akademije i pretvaranje u Muzej grada, rekonstrukciji scene "Bojan Stupica", Pozorišta "Dadov", rekonstrukciji Pozorišta "Boško Buha". Osim toga, u zaštićenom istorijskom jezgru prestonice biće uređeno oko 80 fasada.
Prema rečima drugog čoveka prestonice, u Beogradu pre toga, od 1990. godine do 2017. godine, nije proglašena nijedna prostorna kulturno-istorijska celina.

Krunska, Foto Arhiva
- Za tri godine uradili smo više nego svi koji su se bavili zaštitom kulturne baštine u Beogradu prethodnih 27 godina godina, od 1990. godine - podsetio je Vesić.
Krunski venac obuhvata ulice Topolsku, Petrogradsku, Krunsku, Vojvode Dragomira i delove Mileševske, Maksima Gorkog i Novopazarske. Kako su saoštili iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture, reč je o širem gradskom centru, pretežno stambene namene, koji se u urbanom smislu formira u prvim decenijama 20. veka. Do tada, područje je bilo pokriveno livadama.

Hram Svetog Save, Foto Arhiva
- Celina i pojedinačni objekti poseduju kulturno-istorijsku i arhitektonsku vrednost kao svedočanstva urbanističkog, ekonomskog i socijalnog razvoja prestonice u periodu između dva svetska rata, ali i određenog stila života njegovih žitelja - navode u Zavodu.
Kada je reč o Svetosavskom platou, ono je mesto dva prelomna događaja u srpskoj istoriji - spaljivanja moštiju Svetog Save i Prvog srpskog ustanka. Prostor ima simbolične, memorijalne, kulturno-istorijske, arhitektonsko-urbanističke i umetničke vrednosti.

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)