NA VRAČARU NEMA GRADNJE: Krunski venac i Svetosavski plato nove kulturno-istorijske celine
JOŠ dve prostorne kulturno-istorijske celine u glavnom gradu biće ubuduće izuzete od investitorske gradnje.

Foto S. N.
Vlada Republike Srbije proglasila je Krunski venac i Svetosavski plato za zaštićena područja. Time će broj područja koja su u poslednje četiri godine prepoznata kao deo kulturnog nasleđa porasti na devet.
Za deo Vračara građevinarima je stavljen veto. Posle proglašenja Smiljanićeve ulice za kulturno-istorijsku celinu, u njenom prestižnom društvu našle su se još dve lokacije.
- Na ovaj način sačuvano je kulturno nasleđe od investitorske gradnje - rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.
- Od 2017. godine do danas, Vlada Republike Srbije je na predlog Grada Beograda proglasila devet prostorno kulturno-istorijskih celina u našem gradu. To su istorijsko jezgro Beograda, Terazije, Profesorska kolonija, područje uz Ulicu kneza Miloša, Smiljanićeva ulica, Cerak, Novi Beograd, Krunski venac i Svetosavski plato.
REKONSTRUKCIJA
PREMA najavama Gorana Vesića, samo tokom 2021. počinje rekonstrukcija važnih objekata koji se nalaze pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Reč je o Kapiji Karla Šestog i Zindan kapiji na Beogradskoj tvrđavi, obnovi paviljona "Cvijeta Zuzorić" i zgrade bivše Vojne akademije i pretvaranje u Muzej grada, rekonstrukciji scene "Bojan Stupica", Pozorišta "Dadov", rekonstrukciji Pozorišta "Boško Buha". Osim toga, u zaštićenom istorijskom jezgru prestonice biće uređeno oko 80 fasada.
Prema rečima drugog čoveka prestonice, u Beogradu pre toga, od 1990. godine do 2017. godine, nije proglašena nijedna prostorna kulturno-istorijska celina.

Krunska, Foto Arhiva
- Za tri godine uradili smo više nego svi koji su se bavili zaštitom kulturne baštine u Beogradu prethodnih 27 godina godina, od 1990. godine - podsetio je Vesić.
Krunski venac obuhvata ulice Topolsku, Petrogradsku, Krunsku, Vojvode Dragomira i delove Mileševske, Maksima Gorkog i Novopazarske. Kako su saoštili iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture, reč je o širem gradskom centru, pretežno stambene namene, koji se u urbanom smislu formira u prvim decenijama 20. veka. Do tada, područje je bilo pokriveno livadama.

Hram Svetog Save, Foto Arhiva
- Celina i pojedinačni objekti poseduju kulturno-istorijsku i arhitektonsku vrednost kao svedočanstva urbanističkog, ekonomskog i socijalnog razvoja prestonice u periodu između dva svetska rata, ali i određenog stila života njegovih žitelja - navode u Zavodu.
Kada je reč o Svetosavskom platou, ono je mesto dva prelomna događaja u srpskoj istoriji - spaljivanja moštiju Svetog Save i Prvog srpskog ustanka. Prostor ima simbolične, memorijalne, kulturno-istorijske, arhitektonsko-urbanističke i umetničke vrednosti.

MONSTRUOZNO! Ovaj hoće da vlada Srbijom! Žene mu krive kad ih neko siluje ili prebije!
VUK Nektarijević, student blokader sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, koji je tobož biciklom išao u Strazbur, ima u najmanju ruku problematične stavove.
20. 04. 2025. u 14:35

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)