PROMENITI MILOV ZAKON: Pitanje dvojnog državljanstva godinama jedan od izvora tenzija u Crnoj Gori
PITANjE dvojnog državljanstva godinama je jedan od izvora tenzija u Crnoj Gori.

Skupština Crne Gore
Zbog činjenice da Crna Gora ima mali broj stanovnika (oko 620.000), sticanje državljanstva je veoma restriktivno. U vreme DPS smatrano je da bi liberalizacijom dodele crnogorskog državljanstva lako moglo doći do "poremećaja demografskog i etničkog sastava stanovništva u Crnoj Gori".
Predsednik Skupštine Andrija Mandić najavio je da će pokrenuti dijalog o izmenama postojećeg zakona o državljanstvu, a jedan od lidera koalicije ZBCG Milan Knežević poručio je da će posle popisa aktuelizovati kampanju o donošenju sporazuma između Crne Gore i Srbije o dvojnom državljanstvu.
- Mislim da bliskost naročito sa Srbijom ne bi trebalo da bude prepreka da naši državljani imaju i državljanstvo Srbije ako hoće i ako ispunjavaju uslove. Ujedinjena Crna Gora će se pridružiti ovom dijalogu, i ako se nađe na dnevnom redu parlamenta glasati pozitivno - kaže, za "Novosti", poslanik UCG dr Vladimir Dobričanin.
Naš sagovornih ukazuje na još jedan problem nerešenog statusa na hiljade ljudi koji žive u Crnoj Gori duže od 20 godina a nemaju još rešeno državljanstvo. Oni su utočište u ovoj zemlji našli u vreme ratnih dešavanja devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije.
- I to samo iz jednog razloga - zato što su Srbi! Postojeći zakon je krajnje restriktivan i siguran sam da nije u skladu sa evropskim zakonima. Navešću primer moje supruge koja 22 godine živi u Crnoj Gori i još nema crnogorsko državljanstvo, a mislim da je takvih oko 40.000 - naglašava Dobričanin.
Svi su jednaki
TOKOM predsedničke kampanje Jakov Milatović je poručio da politiku dvojnog državljanstva treba relaksirati.
- Svakome ko želi da ima državljanstvo bilo koje druge države to treba dozvoliti - kazao je Milatović.
Zakon koji je donet 2008. zabranjuje posedovanje dvojnog državljanstva (crnogorskog i srpskog) osim u izuzetnim slučajevima. Aktuelne propise o načinu sticanja državljanstva, koja su podrazumevala 15 godina boravka donela je vlast DPS koja je smenjena na izborima 2020, nakon tri decenije vladanja. Takav zakon se tumačio na više načina - kao zaštita crnogorskog identiteta ili kao antisrpska politika. Mogućnost da građani uz crnogorsko dobiju i srpsko državljanstvo predstavnici bivšeg režima videli su kao opasnost i za projekat "nezavisne Crne Gore".
Pitanje sudbine velikog broja građana koji godinama žive u Crnoj Gori a još nisu dobili državljanstvo pokušala je da reši vlada Zdravka Krivokapića 2021. godine, a cela procrnogorska opozicija se digla na noge tako da je taj pokušaj u startu bio osuđen na propast. DPS je to nazvala pokušajem "političkog inženjeringa" sa namerom promene biračkog spiska.
Da li će u novim političkim okolnosti doći do izmene postojećeg zakona zavisiće od raspoloženja parlamentarne većine.
Najavljeni dijalog o ovom pitanju podržava lider SNP Vladimir Joković, koji je takođe saglasan da postojeći zakon treba menjati i liberalizovati i dovesti ga u red evropskih zakona.
- Svakako se treba otvoriti ova priča sa akcentom prema Srbiji, ali i prema drugim bivšim jugoslovenskim republikama - tvrdi Joković.

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)