POTOMCI TRAŽE KOSTI LOGORAŠA: Zahtev Milatoviću porodica 35 stradalih golootočana za prenos ostataka iz Hrvatske
PORODICE 35 stradalih golootočana iz Crne Gore a čije kosti su razasute po zajedničkim grobnicama u Rijeci, Zagrebu i samom mučilištu Golom otoku zatražile su od šefa države Jakova Milatovića da razmotri mogućnost prenosa posmrtnih ostataka svih logoraša sa prostora Crne Gore koji su umrli u tom zloglasnom kazamatu, dopreme i sahrane u zajedničku grobnicu i podigne dostojno obeležje.
V.K.
Penzionisani pukovnik JNA Radomir Goranović iz Nikšića, bivši oficir bezbednosti, kaže za "Novosti" da prema evidenciji kojom raspolaže Hrvatska, a koja je objavljena u publikaciji dr Momčila Mitrovića, na grobljima u Rijeci sahranjeno je njih 14, Zagrebu 12 i na Golom otoku devetoro. Goranović podseća da se juna 2024. porodica njegovog teče Miloša Tomovića obratila preko crnogorskog konzularnog predstavništva zvaničnicima u Hrvatskoj, sa zahtevom za prenos posmrtnih ostataka, jer su došli do saznanja da je njihov Miloš sahranjen u Rijeci. Od Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske dobijen je odgovor da su "po protoku zakonskog roka i izvršene ekshumacije, posmrtni ostaci pokojnika položeni u zajedničku kosturnicu u istom groblju".
To je i bio povod da se naš sagovornik u ime svojih sestara, ćerki teče Miloša Tomovića, ali i porodica drugih umrlih golootočana, obrati pismom predsedniku Milatoviću kako bi se krenulo sa "mrtve tačke" i uz pomoć države prenele kosti mučenika i sahranile u zajedničkoj kosturnici. Iz kabineta Milatovića su odgovorili da predsednik u okviru svojih nadležnosti ne može preuzeti na sebe realizaciju "ali svakako bi se javno založio za tako časnu inicijativu, ukoliko je njena realizacija moguća".
- To bi pomirilo Crnu Goru, uveren je Goranović dodajući da je njegov teča Miloš Radov Tomović odveden unepoznatom pravcu posle nameštenog scenarija, kao predsednik Opštine Krstac u Goliji kod Nikšića, i posle toga se nikad kući nije vratio. Miloš je uhapšen 1950. a umro je godinu kasnije. Njegov jedini greh bio je što je odbio da likvidira Đoka Višnjića, prijatelja njihove porodice i komšiju, koji je obavljao funkciju predsednika Opštine Nikšić. Bio je svestan posledica, ali nije pokleknuo.
Prekaljeni komunisti, narodni heroji, vođe partizanskog pokreta, borci sa Neretve, Sutjeske i drugih stratišta, ministri, generali, komandanti, španski borci, ambasadori, zbog odanosti SSSR-u i Staljinu platili su visoku cenu. Dosta ih je umrlo, bilo je i onih koji su sebi presuđivali jer muke nisu mogli trpeti, ali i onih koji su nakon izlaska iz mučilišta do kraja života ostali nemi i svoje patnje odneli u grob.
Po zlu čuvena "Petrova rupa"
NAJSVIREPIJE golootočko mučilšte bila je po zlu čuvena "Petrova rupa". Zvali su je i "Manastir", a zvanično "Radilište" ili "Logor 101". Reč je o boksitnoj jami dubine osam, a širine oko 20 metara, u koju se ulazilo stepenicama. Oko nje je bio zid visine tri metra. Procenjuje se da je oko 130 osoba prošlo kroz to mučiliše. Prva grupa inforbirovaca završila je u "Petrovoj rupi" 20.juna 1950. U njoj su bili Petar Komnenić (rupa po njemu ponela ime), Vlado Dapčević, Savo Stanojević, Božo Ljumović, Đoko Mirašević, Veljko Žižić, Radivoje Vukićević, Branko Petričević, Mirko Marković i Vuko Tmušić.
Predsednik Crne Gore Jakov Militović podneo je krajem februara ove godine parlamentu inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju politikih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, osumnjičenih za podršku Rezoluciji Informbiroa iz 1948.godine. Ovim činom, kako je rekao, počinje važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)