Država predlaže Germana za patrijarha
11. 11. 2018. u 19:49
Beleške Savezne komisije za verska pitanja ubedljivo svedoče o pritiscima na predstavnike Sinoda da na čelu Srpske pravoslavne crkve dođe patrijarh koji će državi biti lojalan

PREGOVARAČ Episkop braničevski Hrizostom
DRŽAVNE vlasti bile su nezadovoljne što su iza patrijarha Vikentija ostali nezavršeni poslovi koji su određeni da se pošto-poto završe. A htele su i da na čelu Srpske pravoslavne crkve imaju patrijarha koji će njima biti sasvim lojalan. Zato su se ponovo uključile u izbor novog srpskog duhovnog poglavara.
Zainteresovanost za to ko će biti novi patrijarh pokazale su odmah po upokojenju patrijarha Vikentija. Predsednik Savezne verske komisije Dobrivoje Radosavljević je to otvoreno rekao na sastanku sa tadašnjim vršiocem dužnosti predsednika Svetog arhijerejskog sinoda episkopom braničevskim Hrizostomom i episkopom timočkim Emilijanom, u Saveznom izvršnom veću 21. jula 1958. godine. Kada se povela reč o izboru novog poglavara srpske crkve, vladika Hrizostom je upitno konstatovao: "Vlada još nije odlučila koja je ličnost najpogodnija za patrijarha?!" Na to je Radosavljević odgovorio: "Vlada ne bira patrijarha, ali je zainteresovana ko će biti patrijarh i uz dobru saradnju i sporazumevanje može se izbor svršiti bez potresa."
HRIZOSTOM je predložio da Vlada da imena petorice episkopa koji dolaze u obzir da budu birani za patrijarha, a Sveti arhijerejski sabor će od njih izabrati trojicu koja će ući u kandidaturu. Predsednik Verske komisije se tome usprotivio, rekavši: "Ne, nego neka Sabor predloži kandidate - a nije teško da izabere i predloži pogodne ličnosti, pa ako ne budemo imali primedbu - stvar će biti u redu, jer se nećemo tako zameriti nikome."
Imala je Vlada svog kandidata, bio je to episkop žički German. Radila je na tome ne samo da se taj njen "izbor" formalno potvrdi, nego i da to ne bude vidljivo kao njeno delo. Zato su pre toga čelni ljudi verskih komisija obavljali pojedinačne razgovore sa episkopima, da bi se videlo njihovo raspoloženje, ali i stavljalo do znanja kakvog i kog kandidata država želi. Na osnovu jedne zabeleške u arhivi Savezne verske komisije o razgovoru sa profesorom Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Đorđem Smiljanićem, potpredsednikom Eparhijskog saveta Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, zaključuje se da je razgovarano i sa drugim članovima Izbornog sabora. Profesor Đorđe Smiljanić je rekao da se na Izbornom saboru on neće izdvajati, naročito od "Čika Milana" (prote Milana Smiljanića).
PONOVILE su se scene od pre osam godina, kada je biran patrijarh Vikentije. Ovoga puta prvi kandidat za primata srpske crkve bio je episkop banatski Visarion. Ali, pošto to nije bilo po volji državne vlasti, rečeno mu je da se povuče, i on se povukao. Državna vlast je "izabrala" koga želi. Ostalo je još samo da se taj izbor formalno sprovede kroz crkveni sabor. Usledio je veliki pritisak na Sabor, odnosno na izborno telo. Kada je na predlog mitropolita dabrobosanskog Nektarija (Krulja) doneta odluka da se izbor odloži sa srede na subotu, to je shvaćeno kao - prepad.
Dokazi o pritisku na Sveti arhijerejski sabor SPC da se izabere patrijarh po volji tadašnjih državnih vlasti ostali su sačuvani i u arhivi Komisije za verska pitanja Saveznog izvršnog veća. Iako je reč o zabeleškama koje su ispisali sami pripadnici državnog aparata, one sasvim ubedljivo svedoče o pritiscima na predstavnike Crkve.
DO ESKALACIJE pritisaka došlo je 8. septembra 1958. godine. Predsednik Savezne verske komisije Dobrivoje Radosavljević pozvao je na razgovor članove Svetog arhijerejskog sinoda, povodom izbora patrijarha. Sastanku je prisustvovao i sekretar Miloje Dilparić. Radosavljević je pozvao članove Sinoda da se "sporazumeju" o proceduri "u vezi pronalaženja ličnosti među episkopima koje bi bile kandidati za patrijarha".
Zatražio je da još u toku toga dana Sveti arhijerejski sabor SPC "neobavezno" naznači episkope koji bi bili kandidati. Rekao je da je to potrebno da bi "država eventualno ocenila da li su predloženi episkopi-kandidati takve ličnosti koje obezbeđuju dalji put saradnje Crkve i države". Na kraju ovog sastanka "ugovoreno" je da istog dana, u 19 časova, članovi Sinoda ponovo dođu u Komisiju i da saopšte imena episkopa koji dolaze u obzir za kandidate.
U ZAKAZANO vreme došli su svi članovi Sinoda. Opet su ih sačekali predsednik i sekretar Savezne verske komisije Radosavljević i Dilparić. Episkop braničevski Hrizostom, u ime Sinoda, saopštio je saborsku odluku, po kojoj su episkopi voljni da patrijarha izaberu "sporazumno sa državom", ali da ne mogu ranije dati imena kandidata, pošto po Ustavu SPC to pravo ima više od 15 episkopa. Episkopat je molio državu da iznese šta ima protiv kojeg episkopa od onih koji po Ustavu imaju pravo da budu kandidati.
Na to je predsednik Verske komisije rekao: "Država zahteva da jedan od trojice kandidata bude episkop žički German, a druga dvojica koga hoće episkopat."
Sa ovim je završen sastanak, koji je trajao ukupno 15 minuta.
SUTRADAN, 9. septembra, Dobrivoje Radosavljević i Miloje Dilparić došli su u zgradu srpske patrijaršije na sastanak sa svim episkopima. Predsednik Verske komisije episkopima je, između ostalog, rekao: "Država se interesuje pitanjem izbora patrijarha, jer je to takvo mesto za koje mora da se interesuje." Obrazložio je to i rečima kako "određeni krugovi" u zemlji i u inostranstvu, ali i "jedna grupa episkopa Srpske pravoslavne crkve" nastoje da se uspostavljena saradnja i normalizacija odnosa između Crkve i države naruše, a "sve to da bi se štetilo politički zemlji".
U taj kontekst smestio je i odluku Sabora o odlaganju izbora kandidata za patrijarha; time se, kaže, jasno pokazuje i jasno potvrđuje šta hoće i šta želi jedna grupa episkopa. A onda je preteći rekao: "Vara se danas ko misli da će tako lako moći da naškodi Jugoslaviji, a vara se i onaj ko misli da će država olako preći preko ovih i ovakvih pokušaja. Vi ste hteli konflikt, evo vam ga. Prihvatamo, pa ćemo videti ko će se pokajati..."
Na kraju poručuje: "Zahtev Vlade je da se Arhijerejski sabor danas sastane i da u svetlu ovih činjenica razmotri svoju današnju odluku, da sprovede izbor kandidata, kako je to objavljeno već i kako je trebalo uraditi, pa da se ide dalje. Naterali ste nas da izađemo sa ovim, jer zbog saradnje zadnjih godina nismo mislili ovo da koristimo.
Molim, gospodo episkopi, ukoliko shvatite da je naš stav pravilan, izvolite u toku današnjeg dana postupiti po prednjem i obavestiti nas. Čekaću Sveti sinod u Saveznoj komisiji za verska pitanja danas u 19 časova. To sam imao da vam izjavim."
SUTRA: NOVI PATRIJARH odobrovoljava državnu vlast