FELJTON - PRVI SUKOB KADIĆA SA KUĆOM PETROVIĆA: Skidanja turskog topa sa spuške tvrđave izazvao je sukob kome će pripasti slava
NEMA podataka da li se neko od Kadića nalazio u perjaničkoj službi kod mladog Njegoša, mada neki izvori navode da se upravo Todor Kadić u to vrijeme školovao na Cetinju, ali se zna da je bjelopavlićka četa, zahvaljujući hrabrosti dva brata Kadića, pod okriljem noći ugrabila dobro čuvani turski top sa spuške tvrđave.
Bilo je to početkom maja 1834. godine i tada počinje prvi ozbiljniji sukob bratstva Kadića sa vladajućom kućom Petrovića,a izazvao ga je Vladika Rade svojim nepromišljenim odlukama.
Junački podvig skidanja turskog topa sa spuške tvrđave izazvao je kasnije sukob oko toga čija je zasluga veća i kome da pripadne slava. Mićun Pavićević u devetoj knjizi „Crnogorci u pričama i angdotama“ opisuje detaljnije ovaj događaj .
„... Dva brata Kadića – Andrija i Marko Dragov se popeše uz glavicu , na bedem tvrđave.Najveći top nekako podignu sa kola i uz veliku tutnjavu , koja se čula na daleko , i probudila Turke,oburdaju ga niz bedem, gdje ga dočekaše Vido i Mirčeta sa drugom četom junaka.Kadići se sa četom hajduka vratiše bez borbe...“
Vladika Rade svoje perjanike i bjelopavlićke harambaše Vida Boškovića sa Orje Luke i Mirčetu Aleksina Pešića sa Frutka , koji su dopremili top na Cetinje daruje sa dvije ledenice, dvojici braće Kadića da po trideset talira u cvancikama, a ostalom dijelu junačke družine pošalje stotinu dukata. Takođe naredi da se na topu „Aberdaru“, koga su Turci dok je kod njih bio na utvrđenoj spuškoj glavici zvali „šiba Cmiljanića“, ugraviraju stihovi :
„Junaštvo te Vida i Mirčete
Sa tvrdoga Spuža ugrabiše
Crnoj Gori tebe donesoše.“
To je učinjeno 24. maja 1834. godine . Poslije toga Bjelopavlići sastave pjesmu kako je Vladika darovao Vidu i Mirčeti po dvije ledenice, a Kadićima po dvije pletenice (cvancike je tada narod zvao plete). Kadiće je ova pjesma silno vrijeđala, pa zaprijetiše svakom ko je bude uz gusle pjevao da će im glavom platiti. Ne obazirući se na takvu prijetnju Mirčeta zapjeva tu pjesmu,a Kadići ga ubiju i ako im je bio ujak, iznosi u svojoj knjizi „Bjelopavlići u priči i istoriji“ Zdravko V. Gavrilović (Danilovgrad, 2015. godine).
Pešići na ovo ubistvo odgovore osvetom i ubiju dvojicu Kadića. Tako ova gordost i samoljublje odniješe četiri nedužna života, navodi profesor Milutin Veković sa Frutka i iznosi podatak da je za skidanje topa sa Spuža pored Andrije Dragova Kadića bio najzaslužniji njegov predak Nikola Veković.
Mirčeta Aleksin Pešić, kako navodi u svom radu istoričar Pero Radonjić, je bio ljubimac vladike Rada. Zvao ga je „kraguj moj“, pa je odmah po njegovom ubistvu došao na Frutak i zahtijevao da mu pop Maksim popiše zlikovce,što je ovaj i uradio.Na spisku je bilo 12 Fručana kojima je vojska vladičina zapalila i porušila kuće, a potom izvršila plenidbu i podjelu stoke,među kojom su bila i 73 vola.
Ubrzo potom braća Kadići budu uhvaćeni i zatvoreni u zloglasnu Guvernaduricu, pećinu kazamat u Cetinjskom manastiru i po nalogu vladike Rada mučki i nečovječno ubijeni, i ako su za njegov ajtar rizikovali živote i pokazali neviđeno herojstvo.
Po pričanjima starih Bjelopavlića knjaz Danilo po stupanju na prijesto vladike Rada,kad je saznao za ovo sramotno ubistvo , vjerovatno da bi odobrovoljio Kadiće, jednog njihovog biranog bratsvenika postavio je za kapetana , a drugog je uzeo za svoj dvor kao kamalijera. Ovaj drugi je bio Todor Aleksin Kadić iz Bovana, koji će mu kasnije doći glave kad nadobudni vladar nasrne na čast njegove sestre Vilajete pod Ostrogom na Trojičindan 1854.godine.
O hrabrosti i ratničkom učinku Kadića, posebno u vrijeme vladavine Petrovića, međutim, nalazimo tek nekoliko podataka. Njegoš. u „Ogledalu srpskom“, a posebno u pjesmi „Udar na Vuka Mandušića“ (1713. god.) pominje junaka Manojla Kadića ,od koga se mnogi junaštvu učiše. Kao veliki junak i pametar pominje se kasnije Veljko Markov Kadić, koji je uživao veliki ugled ne samo u bratstvu već i u svom i susjednim plemenima stare Crne Gore.Na njihovim primjerima stasavali su mnogi mlađi Kadići,koji su se kao junaci dokazali u balkanskim, Prvom i drugom svjetskom ratu. U sastavu Gornjo-moračkog bataljona jedan broj Kadića učestvuje u Mojkovačkoj bici, a na poprištima krvavih borbi za spas Srpske vojske i obezbjeđenje njenog prolaza za Albaniju zauvijek ostaju Gligorije, Ljubomir i Milika Kadići.
Može da se kaže bez pretjerivanja da su Kadići gdje god da su se nalazili bili uvijek ogledalo svijetla obraza.To posebno potvrđuje i primjer braće Branka i Vasa Kadića, koji su rođeni i živjeli u Vraki kod Skadra .U sukobu sa italijanskim fašistima 1942. godine pokazali su izuzetnu hrabrost i junaštvo. Sa albanskim partizanima likvidirali su veliki dio neprijateljske jedinice i poginuli u neravnopravnoj borbi. Proglašeni su za narodne heroje Albanije.Jedna ulica u Skadru i danas nosi njihoivo ime.
Sve za slobodu ,čast i obraz, a obraz nizašta, bilo je etičko geslo starih Kadića na čijim se svijetlim primjerima podižu i stasavaju nove generacije mladih, koje s velikim pijetetom čuvaju uspomene na svoje slavne pretke.
Knjaz, a kasnije kralj Crne Gore Nikola I Petrović u svojim književnim djelima neće pominjati Kadiće, iako je imao mnogo razloga za to.Nad njima je izvršio pravi genocid i svim silama nastojao da ih potpuno zatre.Koliko je u tome išao daleko govori i podatak da ni djeci od odiva Kadića nije za vladavine ovog neprestano gladnog apsolutiste bilo sigurno ostati u njegovoj državi.
A Kadići su živjeli u Bjelopavlićima vazda od svoga rada i bili su otmeni i naredni vazda .Svako od njih je mogao odmah sa livade ili iz njive, iza rala, ili pluga – pravo u svatove! Zato i danas žive izreke iz stare Crne Gore: Ovi se zori ka da je Bjelopavlić!
Ovaj je lijep kao da je od Kadića ,ili od njihove odive!“
Da ove priče nijesu bez osnova potvrđuje, između ostalog, i jedan zapis objavljen u američkom časopisu „Nacionalna geografija“ novembra 1908.godine. U prvoj reportaži o srpskom narodu Crne Gore se kaže da su “ oni među najvećim i najljepšim ljudima u Evropi, da je to srpsko ratničko pleme – ratnici koji su uvijek spremni da se podignu na oružje protiv neprijatelja....“ Takvi su, zapravo,bili i preci današnjih Kadića Ljuba Nenadović je davno u svojim pismima sa Cetinja zapisao da je najljepši narod koji je gledao putujući po raznim krajevima vidio upravo u Bjelopavlićima.(“Čudim se suncu kako je moglo zaći kad ovakvu lepotu nigde ne može naći...“)
SMOTRA LEPOTE
Godinu dana prije nego li je američki časopis objavio prvu priču o Crnogorcima kao najzgodnijim i po visini najvišim ljudima u Evropi, iz Bjelopavlića će na smotru mladosti i ljepote u London , po nalogu knjaza Nikole otići Milena Delibašić sa vršnjakinjom Petrušom Ušćumlić iz Nikšića .Sa njima će otputovati i dvojica biranih crnoigorskih mladića – Mašan Ćupić iz Nikšića i Kosto Milić iz Lješkopolja.Neki istraživači navode da je Milena bila u srodstvu sa Kadićima, što nije nemoguće, i ako je u to vrijeme još uvijek važila sentencija vladajuće kuće Petrovića o izgonu Kadića iz Crne Gore „dok je svijeta i vijeka“.
SUTRA: KADIĆI NISU DRŽALI DO VLASTI SA CETINjA
DIGNUTI NATO AVIONI POSLE NAPADA NA UKRAJINU: Hitno se oglasio Zelenski, imao poruku za Putina (FOTO/VIDEO)
RUSIJA je pokrenula masovni vazdušni napad na Ukrajinu na božićno jutro po gregorijanskom kalendaru.
25. 12. 2024. u 11:16
PRVI SNIMCI UKRAJINSKOG NAPADA NA RILSK: Najmanje šest mrtvih i desetine povređenih, gore automobili (VIDEO)
ŠEST osoba, među kojima i jedno dete, ubijeno je u Rilsku, u oblasti Kursk, kao rezultat raketnog udara ukrajinskih oružanih snaga, saopštio je vršilac dužnosti guvernera Kurske oblasti Aleksandar Hinštajn.
20. 12. 2024. u 17:07
PLANETI PRETI SCENARIO IZ 1815. Posle događaja na planini koja je promenila svet usledile tragedije: "Pitanje nije da li će, nego KADA!"
„EFEKTI bi mogli biti još gori nego što smo videli 1815."
25. 12. 2024. u 15:54
Komentari (0)