ČUVAR NE DA CARIČIN GRAD ARHEOLOZIMA! Dragan Spasić, radnik na održavanju velikog nalazišta kod Lebana, zaustavio naučnike
ČUVAR arheološkog lokaliteta Caričin grad kod Lebana Dragan Spasić odbio je da na mesec dana napusti ovo nalazište i preda ga arheolozima Narodnog muzeja u Leskovcu i Arheološkog instituta u Beogradu, uz obrazloženje da je zakonom zabranjeno da se boravi na lokalitetu!
To je objavio i javno na svom fejsbuk-profilu gde je dobio veliku podršku i bezbroj pozitivnih komentara.
Iz leskovačkog muzeja, pak, poručuju da se istraživanja sprovode rešenjem Ministarstva kulture i informisanja i negiraju da su Spasiću zabranili boravak na lokalitetu dok traju stručni radovi.
- Kada posle pet dana na plus 40 stepeni potrošite više od 20 litara goriva i sredite lokalitet "cakum-pakum", pojavi se direktorka Muzeja i kaže da se izgubite na mesec dana i da lokalitet predate ekipi arheologa na uživanje. Napominjem da nigde u svetu arheolozi ne borave na lokalitetu, to je strogo zabranjeno zakonom - objavio je Dragan na "Fejsbuku".
On je odbio da se "izgubi" već, kako kaže, sa nestrpljenjem očekuje dolazak arheologa.
- Jednostavno, ne mogu da "kampuju" na lokalitetu. Razumem nauku i niko ne spori da su istraživanja potrebna, ali zaista se nigde u svetu ne spava na lokalitetu. Volim ovo arheološko nalazište Caričin grad i potpuno sam mu posvećen, ali nisam naivan. Pisao sam ministarki kulture i ministru policije da ih upoznam sa situacijom - kaže Spasić.
Već sedam godina on se, kako kaže, domaćinski stara o ovom poznoantičkom lokalitetu iz 6. veka i zbog toga je veoma omiljen u javnosti. Osim toga, Spasić, kako saznajemo, nije samo čuvar već po potrebi i vodič.
- Kao i ranijih godina, rešenjem Ministarstva kulture i informisanja daje se dozvola odnosno odobrenje Arheološkom institutu u Beogradu da može da obavlja sistematska arheološka istraživanja na lokalitetu Caričin grad. Tim rešenjem Ministarstvo definiše prostor na kome će se istraživati, stručnu ekipu sa imenom i prezimenom svakog člana kao i jasno definisan početak i završetak radova. Na čelu tima je dr Vujadin Ivanišević, dopisni član SANU, koji rukovodi projektom Caričin grad od 1999. godine.
Praksa je da se prilikom istraživanja ekipa arheologa nalazi na samom nalazištu kao što je slučaj u Gamzigradu i Viminacijumu - navodi se u odgovoru direktorke Mire Ninošević koja, takođe, negira da je Spasiću zabranila boravak na lokalitetu.
OVLAŠĆENjA
OČIGLEDNO je da je Dragan Spasić, kojeg je Narodni muzej u Leskovcu angažovao Ugovorom o obavljanju privremenih i povremenih poslova, prevazišao svoje obaveze tehničkog održavanja lokaliteta i da na društvenim mrežama preduzima radnje koje nisu u skladu sa njegovim ovlašćenjima, lažno informišući širu javnost - kaže direktorka Mira Ninošević.
Inače, zbog zasluga i angažovanja, bivši ministar Vladan Vukosavljević kupio je Spasiću trimer za košenje trave.
KULTURNO DOBRO OD IZUZETNOG ZNAČAJA
CARIČIN grad (Justinijana Prima) kod Lebana je poznoantički (ranovizantijski) grad iz 6. veka, jedan od najvećih i najznačajnijih u unutrašnjosti Balkana. Podigao ga je vizantijski car Justinijan Prvi, u znak zahvalnosti svom rodnom kraju. U gradu je 535. godine ustanovljena Arhiepiskopija Justinijana Prima. Danas je to arheološki lokalitet koji je klasifikovan kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju. Jedinstven je spomenik kulture i polazna tačku za proučavanje poznoantičkog i ranovizantijskog nasleđa na prostorima Srbije.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)