TEMSKA OKUPILA ČUVARE PRIRODE: Poznato selo na Staroj planini ovog leta središte mnogih naučno-kulturnih dešavanja
PIROTSKO selo Temska, ovog leta je središte naučnih i kuturnih dešavanja i pravi akademski centar.
Malo koje mesto se može pohvaliti sa tolikim brojem studenata raznih fakulteta koji su uključeni u razne programe, istraživanja i festivale.
Paralaleno se odvijaju istraživački kamp o Staroj planini i Međunarodni festival studentskog dokumenarnog filma i sve to posvećeno je ekologiji i zaštiti voda.
- U kampu koji se održava 14. put, učestvuju studenti bioloških, turizmoloških i geografskih fakulteta beogradskog, novosadskog i niškog univerziteta. Istražujemo floru, faunu, etnologiju, ali i geomorfologiju Stare planine, posebno kanjona Temštice i okolnih mesta. Trenutno istražujemo kornjače, životinje i insekste oko sela Rudinje - kaže biolog Marko Šćiban, jedan od osnivača naučno-istraživačkog kampa koji ovog leta ima dvadesetak studenata.
Minulih godina bilo je studenata i profesora iz čitave Evrope koji su se takođe bavili istraživanjem Stare planine.
I drugi događaj, Međunarodni festival dokumentarnog studentskog filma "Bistre reke", okupio je veliki broj studenata i predavača beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti koji je i organizator. Ovo je prvi festival koji je okupio buduće glumce, reditelje, scenariste i druge filme poslnike koji su osim projekcija filmova organizovli i razne radionice, tribine i slična dešavanja posvećena očuvanju reka i prirode.
Organizatori kažu da je Temska odabrana upravo zbog bistrih reka i da je to mesto gde će se sukobiti razna mišljenja. U revijalnom delu biće prikazana dva, a u takmičarskom 17 dokumantarnih ostvarenja. Festival se održava u istoj sali u kojoj je do pre nekoliko decenija radio seoski bioskop i gde je sada Muzej odbrane staropalninskih reka.
SPOMEN-PLOČA SLOBODANU DžUNIĆU
JOŠ jedan događaj po kome su Temštani ovih dana dali doprinos kulturi i nauci, zbio se u ovom mestu. Reč je o postavljanju spomen-ploče na rodnoj kući Slobodana Džunića, književnika iz ovog kraja, poznatog po romanu "Vetrovi Stare planine".
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)