ODBIJA SE POLOVINA ZAHTEVA ZA TUĐU NEGU: Naknadu za pomoć druge osobe od 19.158 dinara, godišnje zatraži oko 50.000 građana
POLOVINA od 50.000 zahteva za tuđu negu i pomoć, koliko godišnje stigne na adresu PIO fonda, odbije se.

Foto M. Labudović
Trenutno se na spisku onih koji primaju naknadu od 19.158 dinara mesečno nalazi oko 74.000 imena. Uglavnom bez novca ostaju oni čije zdravstveno stanje ne traži tuđu negu i pomoć, pa samim tim nemaju pravo ni prema zakonu.
Uslov za dobijanje ove prinadležnosti ne zavisi ni od visine primanja niti od određene dijagnoze, već od opšteg zdravstvenog stanja korisnika, odnosno od procene medicinske komisije.
- Pomoć se usklađuje na isti način kao i penzije. Može da se isplaćuje preko tekućeg, na račun ovlašćene osobe ili ustanove gde boravi osoba kojoj je pomoć potrebna - objašnjavaju u Fondu PIO.
- Pravo na nadoknadu imaju svi korisnici penzija i osiguranici kojima je zbog prirode bolesti ili povrede potrebna nega za osnovne životne potrebe.

POMOĆ Ulaz u PIO fond, Foto A. Stanković
Zakon prepoznaje slepe, dementne, one koji ne mogu sami da se obuku, hrane, vode računa o ličnoj higijeni ili da se kreću u sopstvenom stanu bez tuđe pomoći, kao i osobe koje su na dijalizi. Ponekad, međutim, u praksi, sve izgleda malo drugačije.
Dementnim osobama, primera radi, pravo se ne odobrava ukoliko bolest nije napredovala. Takođe, ako je osoba sa ovom dijagnozom pokretna, mala je verovatnoća da će dobiti pravo na naknadu, što je potpuno nelogično jer je njima najčešće potreban celodnevni nadzor, jer se neretko dešava da odlutaju.
- Pravo na naknadu zavisi samo od opšteg zdravstvenog stanja osiguranika, odnosno njegove funkcionalnosti. Važno je reći da se posle podnošenja zahteva osoba šalje na medicinsko veštačenje, na osnovu koga se odobrava ili ne odobrava tuđa nega i pomoć - naglašavaju u PIO.
U pojedinim slučajevima se naknada odobrava trajno, dok se kod zdravstvenih stanja, koja se posle lečenja i rehabilitacije mogu popraviti, nakon godinu dana proverava da li je još uvek potrebna. Na osnovu toga, naknada za tuđu negu i pomoć se ukida ili produžava.
Odskora se zahtevi ne odbijaju ukoliko podnosilac nije penzioner čime se ispravljaju propusti u radu organa uprave, a po preporuci zaštitnika građana. Ubuduće će centri za socijalni rad odlučivati o pravu u slučaju da podnosilac zahteva ima godine života za odlazak u starosnu penziju i najmanje 15 godina staža osiguranja, ali pravo na penziju ne može da ostvari zbog neuplaćenih doprinosa ili iz bilo kog drugog razloga. Sada će se odluka donositi na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti.
NAJVAŽNIJA REČ KOMISIJE
PRAVILA postoje, ali ipak lekarske komisije na kraju odlučuju da li će novac leći na račun. Često se tuđa nega i pomoć ne dobija posle prvog zahteva, pa je važno biti uporan.

Foto Shutterstock
Svako ko nije zadovoljan odlukom, može da podnese žalbu drugostepenom organu veštačenja ili novi zahtev ako je došlo do promene zdravstvenog stanja.
JEDNOSTAVAN POSTUPAK
POSTUPAK za ostvarivanje prava na tuđu negu i pomoć je vrlo jednostavan. Popunjeni zahtev se, uz medicinsku dokumentaciju, predaje filijali Fonda PIO gde korisnik ima prebivalište, a sve dodatne informacije se mogu naći i na sajtu Fonda PIO.

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (1)