GROBOVI IZ BRONZANOG DOBA I SKELET KONJANIKA IZ SREDNJEG VEKA: Arheološka otkrića naših i američkih stručnjaka na nekropoli kod Mokrina
NA lokalitetu nekropole kod Mokrina arheolozi iz naše zemlje i SAD tokom najnovijih istraživanja poslednje dve nedelje pronašli su tri groba iz rano bronzanog doba.
Najveće iznenađenje doživeli su u četvrtak kada su otkrili grob u kojem je bio skelet konjanika sa opremom. Grob je, verovatno, novijeg datuma, možda čak iz ranog srednjeg veka.
- Nađena je i konjička oprema, pa pretpostavljamo da je u pitanju, možda, i ratnik koji se slučajno tu našao. Nalazi će proći detaljnu obradu, a u narednom periodu planirano i geofizičko istraživanje lokaliteta - objasnio je Jugoslav Pendić, istraživač sa novosadskog Instituta “BioSens” i rukovodilac terenskih istraživanja.
Iskopavanja na ovoj lokaciji počela su prošle godine kada su pronađena dva, a ove godine još tri groba. Projekat vodi Narodni muzej u Kikindi koji je za ovaj istraživački rad na konkursu Ministarstva kulture Srbije dobio 800.000 dinara. Kikindska ustanova na projektu sarađuje sa Filozofskim fakultetom iz Beograda i Institutom “BioSens” iz Novog Sada. Već od naredne nedelje radiće se i na lokalitetu Anka Siget u mestu Rabe. Ta istraživanja realizovaće se u saradnji sa Univerzitetima u Viskonsinu i Mičigenu, a finansira ga američki Nacionalni fond za nauku, u iznosu od 300.000 dolara. Direktorka Narodnog muzeja u Kikindi Lidija Milašinović navodi da postoji još jedan lokalitet u blizini Mokrina, koji nigde nije evidentiran. Na toj lokaciji planirana su preliminarna desetodnevna istraživanja.
- Zbog pandemije koornavirusa istraživanja nisu realizovana u planiranom obimu, pa se nadamo da će sledeće godine situacija biti bolja - rekla je Milašinović.
Oko Kikinde se nalaze bogata arheološka nalazišta i Narodni muzej trenutno istražuje četiri lokacije, nekropolu kod Mokrina, Gradište kod Iđoša, uskoro počinje da radi na terenu Anka Siget u mestu Rabe u opštini Novi Kneđevac, a postoji još jedna lokacija u Mokrinu koja će tek biti predmet iskopavanja. Arheologe koji istražuju nekropolu kod Mokrina u petak je primio gradonačelnik Nikola Lukač, kako bi se upoznao sa tokom istraživačkog rada.
Nekropola u Mokrinu pod zaštitom države
Nekropola u Mokrinu jedna je od najpoznatijih iz ranog bronzanog doba u našoj zemlji. Zbog svog značaja i radi čuvanja uskoro će biti pod zaštitiom države. Nova istraživanja počela su prošle godine, posle pola veka pauze. Poslednji put radilo se 1969. godine. Plan muzeja u Kikindi je da otkopa do 10 grobova i da primenom savremenih naučnih metoda i analiza dođe do podataka koje nije bilo moguće odrediti pre pola veka.
Do sada istraženo ukupno 312 grobova
Prva sistematski istraživana nekropole u Mokrinu rađena su u periodu od 1953. do 1969. godine, sa prekidima. Istraživanjima je tada rukovodio arheolog Narodnog muzeja Kikinda Milorad Girić, koji je 1971. godine napisao knjugu. Naveo je da je istraženo ukupno 312 grobova i da ih ima još od 50 do 100. Međutim, sadašnji rezultati ukazuju da ih ima i više.
BONUS VIDEO - JESENjA IGRA BOJA: Zlatar je vazdušna banja za "punjenje baterija" i jačanje imuniteta
Preporučujemo
VELIKO OTKRIĆE ARHEOLOGA: Nove analize bi mogle da "promene" istoriju starog Egipta
24. 10. 2021. u 15:58
VELIKO OTKRIĆE ARHEOLOGA NA GIBRALTARU: „Kao da smo našli Tutankamonovu grobnicu“
29. 09. 2021. u 20:49
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)