NUKLEARKE BI MOGLE I ISPOD ZEMLJE: Sve glasniji predlozi o gradnji sopstvenog ili kupovini dela atomskog postrojenja u Mađarskoj
SRBIJA mora razmišljati o gradnji nuklearnih elektrana, jer za 200 godina neće biti energenata - uglja, gasa, mazuta - koji proizvode struju, pa će zemlje koje ne budu spremne živeti u ledenom dobu.
A da bi se razmišljalo o tome, neophodno je ukinuti Zakon kojim je stavljen moratorijum na izgradnju nuklearki, donet 1989. godine, tri godine nakon katastrofe u Černobilju.
Ovo za "Novosti" kaže naučni savetnik dr Ilija Plećaš, predsednik Nadzornog odbora Nuklearnih objekata Srbije.
On ističe da je za izgradnju nuklearke od 1.000 do 1.200 megavata potrebno između sedam i osam milijardi dolara, pa Srbija, sve i da hoće, ne može krenuti u ovaj posao, jer nema novca.
- Nemamo ni stručnjake, jer od uvođenja moratorijuma pre 30 godina, ne školujemo kadrove, a da bi se potpuno osposobio jedan nuklearni ineženjer potrebno je sedam-osam godina usavršavanja - upozorava Plećaš.
- Međutim, postoji mogućnost da Srbija kupi deo nečije tuđe elektrane koja je u izgradnji, na primer, bugarske, ruske, mađarske, i da dobijemo procenat od 10 odsto, što je velika količina struje.
Takvu mogućnost nedavno je najavio i predsednik Aleksandar Vučić, koji je rekao da je Srbija zainteresovana za pet, deset ili petnaest odsto udela u mađarskoj nuklerki "Pakš", koja je od naše granice udaljena samo pedeset kilometara, sada ima četiri bloka, a naše komšije najavljuju da će već sledeće godine sa Rusima početi gradnju dva nova. Zahtev o ukidanju moratorijuma, nedavno je vladi uputio direktor jednog javnog preduzeća, a pre dva dana nuklearke kao opciju predlagao je i direktor EPS.
Ilija Plećaš kaže da je jedna od mogućnosti i gradnja modularne nuklearne elektrane, što podrazumeva kupovinu delova elektrane - reaktora, turbine, elektronskog dela koji proizvodi struju...
- Ti delovi se sastave i dobije se nuklearka, a najbolje ih je kupiti od jedne države - kaže Plećaš.
- Takva elektrana mogla bi se izgraditi ispod zemlje. U Srbiji ima takvih mesta gde bi se na suvom terenu moglo kopati 200 ili 300 metara ispod zemlje, gde bi elektrana bila postavljena.
Istovremeno, Srbija razvija i saradnju sa ruskim Objedinjenim institutom za nuklearna istraživanja iz Dubne (OINI), jednim od najvećih istraživačkih centara u svetu u oblastima fizike čestica, nuklearne fizike, fizike kondenzovane materije i radijacione biologije. Naša zemlja potpisala je 2019. Mapu puta koja vodi do punopravnog članstva u ovoj asocijaciji. Tom mapom puta predvođeno je da punopravni član postanemo 2025. godine.
- Pošto je u međuvremenu intenzivirana i proširena saradnja, nedavno je napravljen i potpisan Akcioni plan za ubrzan proces pridruživanja Srbije u svojstvu ponopravnog člana, a taj status omogućiće potpun pristup istraživačkoj opremi i celokupnoj infrastrukturi OINI i realizaciju istraživačkih projekata koji se ne mogu obaviti u Srbiji - kaže za "Novosti" dr Ljupčo Hadžievski, koordinator saradnje Instituta za nuklearne nauke "Vinča" i ruskog OINI.
On ističe da se dosadašnja saradnja odvijala u okviru 12 kolaborativnih projekata u oblasti nuklearnih nauka i akceleratorskih tehnologija u kojoj su bili uključeni, osim "Vinče", i Institut za fiziku i Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu.
- Već od iduće godine počinje realizacija 24 zajednička projekta u oblasti nuklearnih nauka, akceleratorskih tehnologija, radijacione biologije, teorijske fizike, fizike kondenzovane materije i multidisciplinarnih biomedicinskih istraživanja - ističe Hadžievski.
- Pored zajedničkih istraživačkih projekata, saradnja se odvija i u obrazovanju mladih istraživača, preko niza studentskih programa, zajedničkih programa doktorskih studija i učešća naših istraživača u velikim svetskim projektima kao što izgradnja i korišćenje akceleratora NICA i instalacija i korišćenje neutrinskog teleskopa u dubinama Bajkalskog jezera.
SPONA NAUKE I PRIVREDE
INSTITUT za fiziku uključen je u saradnju sa Institutom u Dubni, a direktor Aleksandar Bogojević to vidi kao veliku šansu za razvoj.
- Mi treba da budemo spona između nauke i privrede, da budemo od koristi društvu. Onaj ko ima sertifikate da je radio sa Dubnom ili CERN-om ima prolaz u celom svetu. U nauci se mora negovati međunarodna saradnja, jer nijedna zemlja nema dovoljno novca da sama radi na velikim naučnim projektima. Zajednički projekti biće u oblasti medicine, arheologije, životne sredine... On je za februar najavio odlazak stručnjaka iz Instituta u Dubnu radi dogovora o konkretnim projektima
BONUS VIDEO: DAN KADA JE KONAČNO ZATVOREN ČERNOBILj - Posledice nuklearne katastrofe trajaće 24.000 godina
Preporučujemo
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
NAGE SLIKE: Zbog ovih radova je Melanija Tramp podigla glas (FOTO)
MELANIJA Tramp (54), bivša prva dama Amerike, osvrnula se na svoje golišave fotografije nastale tokom njene manekenske karijere. Lepa Slovenka iznela je stav o kontroverznim slikama u svojoj objavi na društvenim mrežama, vezanoj za njene predstojeće memoare pod nazivom "Melanija".
19. 09. 2024. u 18:20
Komentari (5)