GERMAN SE VRATIO U VELIKU DRENOVU: U mestu gde je proveo detinjstvo, 43. patrijarhu podignut je spomenik koji će biti osveštan 27. marta
SPOMENIK patrijarhu Germanu (1898-1991), koji je detinjstvo proveo u Velikoj Drenovi kod Trstenika, dopremljen je u ovo poznato selo kraj Zapadne Morave.
Gotovo dve godine od pokretanja inicijative o podizanju obeležja 43. poglavaru Srpske pravoslavne crkve, koji je bio na njenom tronu od 1958. do 1990, spomenik je dovršen i postavljen u centru sela. Kako je saopšteno iz Skupštine opštine, biće osveštan 27. marta, u okviru tradicionalne manifestacije "U slavu kalema".
Obeležje izliveno u bronzi delo je poznatog umetnika, profesora Dragoljuba Dragana Dimitrijevića, koji je radio i na spomeniku kneginji Milici u centru Trstenika 2016.
- Spomenik je visok tri metra, izliven je u bronzi, materijalu koji je trajan, sa osnovnom konstrukcijom od nerđajućeg čelika - objašnjava Dimitrijević. - Patrijarh je prikazan u položaju u kojem dočekuje ljude, komunicira i blagosilja ih. Meni je to važno kao verniku i kao nekom kome je Bog dao dar da to može da prenese u delo.
Dimitrijević kaže da je rad na spomeniku bio i "muka velika", ali i "veliko zadovoljstvo". Trudio se, veli, da dočara vreme u kojem je patrijarh živeo, a bilo je najnezgodnije za poglavara SPC - vreme komunizma.
Protojerej Miroslav Mihajlović, starešina Crkve Hristovog Vaznesenja u Velikoj Drenovi, naglašava da je postavljanjem spomenika zaokružen višegodišnji napor parohije i Eparhije.
- Pre tri-četiri godine počeli smo da gradimo parohijski dom, koji i u zahtevu za građevinsku dozvolu nosi upravo ime "Patrijarh German" - kaže prota Mihajlović. - Zahvalnost dugujemo svim ljudima u Odboru koji je zdušno radio ovaj posao. Spomenik će stajati kao pečat u vekovima koji su pred nama.
Patrijarh je svojim delom, kako kaže Gerasim Atanasković, predsednik lokalnog parlamenta, obavezao "zavičajce" da mu se na ovaj način oduže. Iako je rođen u Jošaničkoj Banji, Moravci ga, kaže, doživljavaju kao svojeg.
Svetovnog imena Hranislav Đorić, budući patrijarh German je osnovnu školu pohađao u Velikoj Drenovi, gde se još nalazi stara kuća u kojoj je živeo, a školovao se i u Kruševcu. Bogoslovsku školu završio je u Beogradu i u Sremskim Karlovcima. Diplomirao je na Teološkom fakultetu u Beogradu 1942.godine, a zamonašio se u manastiru Studenica. Službovao je u Čačku, Miokovcima, Vrčnjakoj Banji, a od 1956. bio episkop žički, dok je za patrijarha izabran dve godine kasnije. Pripisuju mu se zasluge za obnovu manastira Žiča, Studenica, Lazarica, kao i za dobijanje statusa zaštićenog dobra različitog nivoa za značajne hramove u SFRJ.
Bilo je i onih koji su ga kritikovali zbog navodne saradnje sa komunističkim vlastima, dok su poštovaoci njegovog dela uvek naglašavali da je SPC predvodio u krajnje nezahvalnim okolnostima.
SELO SRPSKIH VELIKANA
OSIM po patrijarhu Germanu, Velika Drenova sa oko 2.400 meštana poznata je i kao rodno selo književnika Dobrice Ćosića. Poreklom iz ovog mesta su i građevinski inženjer i ministar u prvoj jugoslovenskoj vladi Dobrosav Ratajac, prvi doktor enoloških nauka među ženama Višnja Ćosić, pedagog dr Rodoljub Ignjatović, pedijatar dr Radoslav Živić, kao i Dragomir Ćosić, prvi doktor agronomskih nauka u Srbiji.
Preporučujemo
PATRIJARH GERMAN VISOK TRI METRA: Pogledajte kako izgleda spomenik kod Trstenika (FOTO)
10. 03. 2022. u 21:35 >> 21:37
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)