NA KOZARI JE POGUBLJENO 40.000 SRBA: Osam decenija od masovnih zločina u severozapadnoj Bosni, žrtve i 12.000 dece
POHABANE crvene cipelice za dete staro dve-tri godine, originalni snimci ofanzive na Kozari pronađeni u "Filmskim novostima", drvena kolevka i ustaška mačeta zabodena u vrata štale jednog Kozarčanina, dokument o davanju ordena general-lajtnantu Fridrihu Štalu, komandantu 714. pešadijske divizije Vermahta i Borbene grupe Zapadna Bosna, formirane za potrebe ofanzive, kojeg je odlikovao Ante Pavelić.

Sprovođenje Srba u koncentracioni logor, Foto Muzej žrtava genocida
Sve ovo naći će se na izložbi "Kozara 1942", koju organizuju Muzej žrtava genocida i Memorijalni muzej na Mrakovici povodom 80 godina od nemačko-ustaških masovnih zločina nad srpskim stanovništvom na Kozari i u Potkozarju.
Procenjuje se da je tokom ofanzive stradalo više od 40.000 Srba, od kojih oko 12.000 dece uzrasta do 15 godina. Izložba će biti svečano otvorena 30. juna na Mrakovici, a autori su istoričari doktorand Bojan Arbutina, kustos Muzeja žrtava genocida, kao i Marina Ljubičić Bogunović i Boris Radaković, kustosi Memorijalnog muzeja na Mrakovici. Autor postavke je dr Nikola Radosavljević, rukovodilac Grupe za programe u kulturi, prosveti, umetnosti Muzeja žrtava genocida.
- Neke od ovih stvari, poput dečjih cipelica, mačete ili originalni snimci ofanzive, posetiocima će biti prikazane prvi put, dok su druge retko izlagane i nisu deo stalne postavke Memorijala - kaže za "Novosti" Bojan Arbutina.
- Posetioci će imati priliku da vide i dnevnik Franje Ilovara, grobara koji je popisivao ubijenu i umrlu srpsku decu sa Kozare u dečjem logoru Jastrebarsko, potom dokumenta koja su poznata istoričarima, ali ne i široj javnosti, o progonima, slanju u logore, pokrštavanju, uputstva o iseljavanju mešovitih porodica, zločinima ustaša npr. u Bosanskoj Dubici, audio-svedočanstva preživelih. Publiku će sve vreme pratiti autentični audio-video zapisi tragičnih događaja, tzv. slikopisi NDH.

Foto Muzej žrtava genocida
Između 10. juna i 15. jula 1942. sprovedena je ofanziva snaga Vermahta, ustaša i domobrana na područje Kozare u cilju uništavanja partizana. Procenjuje se da je u ofanzivi učestvovalo oko 30.000 nemačkih i vojnika NDH, koji su opkolili oko 3.500 partizana, svrstanih u bataljone Drugog krajiškog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda, i oko 80.000 srpskih civila, koji su se povukli u guste kozaračke šume - kaže Arbutina.
Posle proboja partizanskih snaga između 3. i 5. jula, u šumama Kozare ostali su ranjenici, civili i partizani koji nisu uspeli da probiju obruč. Nemci i ustaše krenuli su u "čišćenje" terena, što je podrazumevalo likvidaciju ranjenih na licu mesta, dok su civili odvođeni u tzv. prihvatne logore formirane svuda oko Kozare, a zatim dalje.
Najveći broj je dospeo u sistem koncentracionih i logora smrti NDH u Jasenovcu, ali i na Sajmište, u Zemunu, i u logore u Norveškoj i Nemčakoj. Deo žena i dece završio je u Slavoniji, po hrvatskim selima, kao besplatna radna snaga.

Foto B. Milovanović/Promo
SUDBINA BOŽIDARKE FRAJT
JEDNO od najpoznatije kozaračke dece je glumica Božidarka Frajt, rođena Grublješić u selu Velika Žuljevica. Ustaše su zaklale njenu majku Vidu, a nju kao jednogodišnjakinju deportovali u dečji logor u Sisku, pa u prihvatilište Crvenog krsta u Zagrebu. Tu su je kao "žensko dete sa rednim brojem 527" usvojili Frajtovi. U svoje poreklo posumnjala je na fakultetu, kada joj je jedan profesor sugerisao da promeni datum rođenja - 10. april 1941, jer je to bio dan formiranja NDH, a ustaše su upisivale svoj usvojenoj srpskoj deci da su rođena tog datuma. Imala je 36 godina kada je saznala potpunu istinu. Za Radio Beograd je 1979. ispričala:
- Ja se ne sećam ničeg iz tog ranijeg detinjstva... Sećam se prve haljine koju su mi obukli i sećam se da nisam imala kosu.

DžEJ DI VENS UDARIO NA ZELENSKOG: To što on radi je apsurdno
U INTERVJUU za internet portal UnHerd , američki potpredsednik Džej Di Vens nazvao je napade ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na SAD „neproduktivnom retorikom“ i „apsurdnim“.
15. 04. 2025. u 10:27

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"SINA SMO SAHRANILI U NIKŠIĆU" Željko Samardžić o najvećoj životnoj tragediji: "To je bila tuga za sve nas"
PEVAČ progovorio o bolnoj temi.
15. 04. 2025. u 10:18
Komentari (6)