SVETINJA U NOVOM RUHU: Obimni radovi na uređenju Manastira Prohor Pčinjski, privode se kraju
UREĐENjE kompleksa Manastira Prepodobnog Prohora Pčinjskog i njegove okoline počelo je još 2010. godine.

Foto J. Stojković
Mnogobrojni projekti koji su realizovani pod pokroviteljstvom predsednika Aleksandra Vučića, koji je bio i pokrovitelj svečanog obeležavanja 950 godina ove svetinje od vitalnog su značaja za narod Pčinje.
Radovi su izvođeni na samom hramu, rađena su arheološka istraživanja, čišćenje i konzervacija živopisa iz četiri perioda. Uvedeno je podno grejanje u crkvi i postavljen novi mermerni patos. Sam hram je prekriven bakrom, stavljen je novi malter i fasada i promenjena je stolarija. Na vranjskom konaku postavljeni su novi krov i fasada, obavljena je rekonstrukcija stolarije, a u južnom krilu konaka uvedeno je parno grejanje.
Prema podacima iz Eparhije vranjske, izgradnja Kraljevog konaka nikada nije u potpunosti završena zbog Prvog svetskog rata, objekat je dodatnu štetu pretrpeo 2014. kada je izbio požar nakon čega je u potpunosti obnovljen, a osvećen je povodom proslave 950 godina manastira 2020.

Uređenje korita reke Pčinje za zaštitu od poplava, Foto J. Stojković
Radovi su, takođe, izvođeni i na drugim objektima: severnom konaku, zgradi mitropolije, vodenici. U potpunosti je urađena regulacija atmosferske vode koja je odvedena u reku Pčinju. Sagrađena je Crkva Prepodobnog Sisoja Velikog nad pećinom gde se podvizavao Prohor Pčinjski, a osvećena je 2020. godine.
Kada je reč o finansiranu, sva sredstva je obezbedila Vlada Srbije preko nadležnih ministarstava, kao i Eparhija vranjska i manastir, a pod nadzorom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Tri projekta koji su od vitalnog značaja za kompleks manastira, kao i njegovu okolinu, još nisu završena. Reč je o bušenju bušotina i izradi vodovodne mreže za kompleks manastira, ali i za granični prelaz sveti Prohor Pčinjski, osnovnu školu u Jablanici, sela Jablanicu i Gornji Starac i vikend naselja. Projekat je započet 2020. i treba da se završi do kraja godine. Radovi na izradi hidrantske mreže za ceo manastirski kompleks se, takođe, privode kraju, dok se regulacija korita reke Pčinje izvodi u okviru hitnih sanacionih radova za prevenciju od elementarnih nepogoda i zaštitu od velikih voda. Tu je i sanacija korita Pčinje, a radovima na ovoj deonici, propusna moć reke biće povećana i omogućena zaštita od tzv. stogodišnjih voda. Ovaj projekat će zbog veličine radova biti nastavljen i tokom 2023. godine.
KTITOR - VIZANTIJSKI CAR
MANASTIR Prohor Pčinjski je nepokretno kulturno dobro, spomenik kulture od izuzetnog značaja. Nalazi se u šumovitim obroncima planine Kozjak, na levoj obali reke Pčinje okružen impozantnom prirodom. Prema predanju, podigao ga je u 11. veku vizantijski car Roman Diogen u znak zahvalnosti Svetom Prohoru Pčinjskom Mirotočivom koji mu je prorekao da će postati car. Manastir radi kao kulturno-prosvetni centar ovog kraja.
Preporučujemo

O SRBIMA U STAROJ SRBIJI I MAKEDONIJI: Naučni simpozijum u manastiru Prohor Pčinjski
02. 11. 2022. u 19:06

950 GODINA SRPSKE SVETINjE NA JUGU SRBIJE: Obeležavanje i u Beogradu
29. 04. 2022. u 12:20

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (1)