POPISANO 670.000 RATNIH ŽRTAVA: Punih 77 godina od oslobođenja konačno spreman onlajn registar nastradalih u Drugom svetskom ratu
BAZA podataka, onlajn pretraživač, do sada identifikovanih žrtava Drugog svetskog rata, prvi put posle okončanja tog oružanog sukoba, biće dostupna celokupnoj javnosti u prvoj polovini 2023.
Foto Muzej žrtava genocida
Ovo je za "Novosti" potvrdio direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić. U bazi se zasada nalaze podaci za oko 670.000 identifikovanih osoba, nastradalih između 1941. i 1945. godine, što je za oko 370.000 manje od broja ratnih žrtava koji je procenjen u vreme socijalističke Jugoslavije.
U pitanju je kontinuirani proces revizije spiska žrtava Drugog svetskog rata, nastalog 1964. godine na bazi popisa nastradalih u periodu 1941-1945, a po odluci tadašnjeg Saveznog izvršnog veća SFRJ.
- Iako u znatnoj meri nepotpun, popis predstavlja osnovu za njegovu dalju reviziju i rad na identifikaciji što većeg broja stradalnika - kaže Ristić.
Popis je, u stvari, sačinjen jer Jugoslavija nije imala konkretnu dokumentaciju o ratnim gubicima, a bio joj je potreban dokazni materijal prilikom pregovora sa SR Nemačkom oko obeštećenja žrtvama rata. Prema Odluci o popisu, trebalo je ubeležiti državljane Jugoslavije stradale "od fašističkog terora" između 6. aprila 1941. i 15. maja 1945. godine, bez obzira na to da li su ubijeni i poginuli na teritoriji nekadašnje Jugoslavije ili u logorima van zemlje, kao i one koji su teror preživeli (internirani, zatvarani, odvedeni na prisilni rad). Popisani su i umrli do 15. maja 1946. od posledica zadobijenih u ratu.
Foto Muzej žrtava genocida
Prvi zvanični brojevi obznanjeni su 1966. i oni su obuhvatili 1.107.172 žrtve rata - 597.323 smrtno stradalih i 509.849 preživelih.
- Savezna komisija je ocenila da je popis nepotpun i da je njime obuhvaćeno samo 56 do 59 odsto od procenjenog broja stradalih, koji je iznosio 1.016.000 do 1.066.000. I to bez "najmanje 50.000 stradalih kvislinga i oko 40.000 Roma i Jevreja, za koje nije imao ko da da podatke". Zaključeno je da popis nema potreban nivo kvaliteta, pa je 1985. stavljena zabrana na njegovo korišćenje, a materijal predat Arhivu Jugoslavije, gde se čuva - kaže Ristić.
U martu 1992. godine Savezno izvršno veće donelo je odluku o prestanku ove zabrane i naložilo da Savezni zavod za statistiku materijal uredi i obradi. Ujedno, Državni arhiv Srbije je iste godine, u ime Muzeja žrtava genocida, koji je tek bio osnovan, počeo sa prikupljanjem podataka za dopunjavanje popisa. Revizija je, uz prekide, rađena između 1995. i 1998. u Saveznom zavodu za statistiku, uz asistenciju Muzeja žrtava genocida, da bi posao samostalno nastavio Muzej između 2003. i 2008. godine. Broj identifikovanih uvećan je za više od 10 odsto i popis delimično očišćen od višestruko upisanih. Sada ima 70.000 imena više u odnosu na taj prvobitni popis.
Dejan Ristić / Foto M. Anđela
Jedan od ciljeva koje je zakonodavac dao Muzeju žrtava genocida bio je upravo da se kompletira popis, ali i da njime budu obuhvaćeni svi koji su 6. aprila 1941. godine bili državljani Kraljevine Jugoslavije, bez obzira na nacionalnu, religijsku, etničku, vojnu ili političku pripadnost.
- Rad na tome svakako iziskuje angažovanje većeg broja stručnjaka kako bi taj važan zadatak bio okončan na što bolji način - poručuje Ristić. - Iz Muzeja iznova pozivaju sve građane da im se neposredno obrate i dostavljanjem podataka daju doprinos intenzivnijem procesu identifikacije svih stradalih.
ŠUMANOVIĆ, GECA KON, BRAĆA BARUH...
MEĐU poznatim imenima u aktuelnom spisku ratnih žrtava nalaze se i slikar Sava Šumanović, čuveni knjižar Geca Kon, kao i trojica braće Baruh. Tu su i narodni heroji poput Save Kovačevića, Iva Lole Ribara, Marije Bursać ili Boška Palkovljevića Pinkija...
TRAMP DONEO ODLUKU: Povlači ambasadore i diplomate iz okruženja Srbije
ADMINISTRACIJA američkog predsednika Donalda Trampa povlači skoro 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih visokih pozicija u diplomatskim predstavništvima SAD u svetu.
22. 12. 2025. u 10:32
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
AMERIKANAC JASAN: "Ukrajinci, privatno, priznaju da će izgubiti Donjeck, ali..."
POTPREDSEDNIH SAD Džej Di Vens izjavio je danas da su teritorijalna pitanja ključna tačka sporenja u pregovorima.
22. 12. 2025. u 19:29
Komentari (5)