CENA ŠKOLOVANJA AKADEMACA, OD PRVOG SLOVA DO DIPLOME: O-brazovanje lekara košta 58.000 evra
RODITELjE i državu najviše košta školovanje studenata na fakultetima medicinske struke, pa put lekara od prvog slova do diplome košta više od 58.000 evra. Obrazovanje stomatologa još je skuplje, a znanje prosečnog zubara procenjeno je na 71.000 evra.
Fond za nauku
Ovo je pokazalo istraživanje Instituta za razvoj i inovacije, koji je provukao kroz digitron vrednost svih stavki koje podrazumeva obrazovanje. Korišćeni podaci, pritom, prikupljeni su ranije, što znači da na dobijene vrednosti treba dodati i inflaciju od oko 20 odsto.
Odmah iza stomatologa po vrednosti školovanja su tehnolozi, a školovanje jednog studenta na Tehnološkom fakultetu iznosi 40.570 evra. Slede studije na Biološkom fakultetu - jedan biolog košta 38.692 evra. Inženjeri mašinstva su jeftiniji pa trošak njihovog obrazovanja iznosi 33.666 evra, dok njihove kolege sa Elektrotehničkog fakulteta "troše" više oko dve hiljade evra - državu i porodicu koštaju 35.778 evra.
Prema ovom istraživanju, najjeftinije je "dobiti" ekonomistu čije školovanje košta "samo" 30.821 evro.
Naši sagovornici iz Instituta ističu da je ova računica dobijena sabiranjem svih troškova koje podrazumeva školovanje od prvog razreda osnovne škole pa do stečene diplome fakulteta.
Foto: Novosti
Studenti koji najviše koštaju državu, ujedno su i najtraženiji na tržištu rada van granica naše zemlje.
- Kada se uporede iznosi koliko naša zemlja ulaže u obrazovanje, a koliko se za istu svrhu izdvaja u Nemačkoj, dolazi se do zaključka da zemlje u koje odlaze mladi ljudi dobijaju stručnjake i deset puta "jeftinije" od onih koje same obrazuju - rekao je Nenad Jevtović iz Instituta za razvoj inovacija. - Sasvim je razumljivo zašto je za Nemačku isplativo da rado prima mlade i obrazovane ljude sa ovih prostora. Bolje je uvoziti sjajan, kvalitetan proizvod nego ga praviti u sopstvenoj zemlji po izuzetno visokim cenama.
A koliko kod nas izdvajaju roditelji, a koliko država zavisi da li se dete školuje na budžetu ili školovanje plaća iz svog džepa. Ukoliko porodica sama plaća troškove studija, onda državi ostaje da nadomesti manji deo troškova, ali ako je dete na budžetu i ako stanuje u domu i hrani se u studentskoj menzi, onda je državni teret neuporedivo veći.
Tako, na primer, visina cene smeštaja u domovima za studente koji se finansiraju iz budžeta je od 9.880 do 12.450 dinara, od čega student mesečno plaća od 1.500 do 2.790 dinara u zavisnosti od kategorije, a ostatak nadoknađuje država. Isto je i sa ishranom, mesečno hrana u menzama košta 14.880 dinara, a akademac plaća 8.160.
Mimo ovih egzistencijalnih troškova, mnogo novca ide i na materijal koji studenti koriste tokom školovanja i praktičnih vežbi.
- Studije stomatologije skupe su toliko jer traju šest godina, dok druge traju četiri ili pet godina - kažu budući stomatolozi sa kojima smo razgovarali. - Naš fakultet ima stručni deo koji zahteva investicije u instrumente za rad, stomatološke stolice, zdravstveno osoblje, stručno usavršavanje nastavnog kadra, a to sve uvećava cenu studija.
Istraživanje Instituta za razvoj i inovacije pokazalo je da školovanje jedne osobe u Srbiji od predškolskog obrazovanja do kraja srednje škole u proseku košta nešto više od 34.000 evra. Troškovi srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od četiri godine iznose oko 21.000 evra, a za osnovnu školu izdvaja se prosečno 13.500 evra po đaku.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)