NA VIDEO-KASETI SNIMCI UBISTVA TROJICE VOJNIKA: Tužilaštvo za ratne zločine došlo do novih dokaza u slučaju masakra u mestu Škofije
ISTRAGA masakra nad pripadnicima JNA u mestu Škofije u Sloveniji, koju vodi Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu, kao i dokazi do kojih je došlo u ovom slučaju, probudili su nadu da će pred lice pravde biti izvedeni počinioci prvih ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije.
Foto: Profimedia
Iako je od zločina slovenačkih oružanih grupa prošlo više od 30 godina, sve je više elemenata koji ukazuju da bi istraga mogla da bude okončana prvim optužnicama. To bi mogao biti početak sudskog rasvetljavanja secesije Slovenije, koju je svojim životima platilo više od 40 vojnika i civila u JNA, a za koje niko nikada nije odgovarao.
U slučaju ubistva u mestu Škofije, kako je nezvanično potvrđeno "Novostima", Tužilaštvo je došlo do video-kasete na kojoj su zabeležene okolnosti ubistva dvojice vojnika JNA Branka Sedlara i Nedžmedina Osmanija i oficira Slobodana Pantelića. Njih su, uprkos datim bezbednosnim garancijama, juna 1991. godine na prevaru ubili pripadnici slovenačke milicije, pri čemu su naknadno zametali tragove i prikrivali zločin. Vojnici su ubijeni iz zasede, a na snimku u posedu Tužilaštva jasno se vide i lica izvršilaca ovog nedela.
Advokat Dušan Bratić, zastupnik porodica ubijenih vojnika, očekuje da istraga u ovom slučaju rezultira optužnicom, ali i da prašina bude skinuta i sa ostalih zločina iz perioda slovenačke secesije.
- U Sloveniji je sve počelo, a zaborav predugo traje. Tamo je počinjeno daleko više ratnih zločina nego što je poznato najširoj javnosti. Ubijena su 44 vojnika i civila na službi u JNA, a ranjeno je 189 osoba. Rasvetljavanje ovih događaja i izvođenje odgovornih pred lice pravde neprocenjivo je za suočavanje sa prošlošću, ali je i dug prema porodicama koje pune tri decenije žive bez satisfakcije - navodi Bratić.
On ističe da su u Sloveniji počinjeni ratni zločini, i to više dela iz domena zločina protiv međunarodnog humanitarnog prava. Gotovo je nepoznato da su podno Alpa 1991. godine formirani logori, sa jasnim obeležjima koncentracionih, u kojima su bili zatvarani i mučeni vojnici i članovi njihovih porodica. Tadašnji vojnoistražni organi sve to su dokumentovali i formirali predmete, koji su posle rasformiranja vojnog pravosuđa dostavljeni arhivi tužilaštva za ratne zločine.
Najpoznatiji slučaj ratnog zločina nad vojnicima JNA dogodio se u mestu Holmec, a masakr je zabeležen televizijskom kamerom austrijske kuće ORF. Slovenačka paravojska u isto vreme napala je i jedinicu JNA u Rožnoj dolini kod Nove Gorice, kao i više kasarni i vojnih objekata. Vojnici JNA su tokom tzv. desetodnevnog rata ubijani i ranjavani širom Slovenije, a većina ovih nedela ima elemente ratnih zločina.
- Žrtve ovih ratnih zločina su Srbi, ali i svih drugih nacionalnosti bivše Jugoslavije, pa čak i slovenačke. Zato su potrebni sudski postupci, kako bi se odgovorni izveli pred lice pravde, a porodice žrtava posle tri decenije dobile neophodan mir. Gde će se postupci odvijati, nije najvažnije. Ukoliko je Slovenija zainteresovana, može da zatraži ustupanje predmeta, naravno uz jasno pokazanu volju da zločine rasvetli - kaže advokat Bratić.
UBIJENI NA PREVARU TOKOM PRIMIRJA
VOJNICI JNA u mestu Škofije ubijeni su na prevaru, što se u katalogu ratnih zločina tretira kao primena zabranjenog načina ratovanja, tzv. ratne perfidije. To je, bez dileme, delo protiv međunarodnog humanitarnog prava. Na vojnike je otvorena vatra bez upozorenja, iako su se uzdali u zaključeno primirje i bezbednosne garancije koje su dobili. Postoje osnovane sumnje da je slična metodologija zločina primenjena i na druga ubistva vojnika JNA u Sloveniji tokom juna 1991. godine.
Preporučujemo
DIREKTOR OPŠTE BOLNICE ČAČAK PODNEO OSTAVKU: Oglasilo se Ministarstvo zdravlja
11. 02. 2026. u 11:53
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (5)