RAZLAZ ČETNIKA I PARTIZANA JE BIO NEMINOVAN: U Srbiji 1941. stvorena najveća slobodna teritorija u okupiranoj Evropi

В. Н.

14. 08. 2024. u 11:38

BEZ OBZIRA na to što ustanak protiv okupatorskih snaga nije izbio na jednom mestu i podelio se na više samostalnih, ili slabo povezanih celina, u prvoj godini rata 1941. glavno oružano poprište je bila Šumadija.

РАЗЛАЗ ЧЕТНИКА И ПАРТИЗАНА ЈЕ БИО НЕМИНОВАН: У Србији 1941. створена највећа слободна територија у окупираној Европи

Muzej Revolucije, Užički muzej, Arhiv Jugoslavije, Arhiv Srbije, Arhiv Loznice, Arhiv porodice Ranković, Dokumentacija „Novosti“ i „Borbe“, Vikipedija

Ona će i u poslednjim ratnim godinama ostati strateški odlučno vojište, gde će se rešavati glavne bitke i odlučivati pobednik. Sve do početka decembra 1941. postojala je saradnja između partizanskih i četničkih vojnih formacija, više u samom narodu nego u vođstvima na vrhu. Velike pobede su počele. Od 400.000 okupatorskih vojnika, u Šumadiji su najpre bile raspoređene tri nemačke divizije, ali su do jeseni dovučene još tri iz Francuske, Grčke i čak sa Istočnog fronta, Najšira slobodna teritorija je bila stvorena u Zapadnoj Srbiji, koja će se popularno nazivati „Užička republika“, Slične slobodne zone, manjeg značaja, bile su u istočnoj i južnoj Srbiji.

Na tada najširem prostoru, oslobođenom od okupacionih snaga u celoj Evropi, formirale su se glavne vojne jedinice obe strane, oba štaba bila su na istoj teritoriji. Razilaženje između dva pobunjena saveznika vrebalo je od početka, ali je postajalo sve vidljivije kako se nemačka vojska počela primicati Moskvi. Moskovska pobeda je otvorila rascep, najpre u vođstvu dva pokreta, a zatim i u celom narodu...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
MOGLO BI UMRETI 4.500 LJUDI Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.

01. 07. 2025. u 11:45

Komentari (0)

VEČERI TEATRA U SRCU GRADA: Završen prvi MozzART pozorišni festival