PRAZNIK SVETE PETKE: Beograđani čekali u velikim redovima da upale sveću (FOTO/VIDEO)
SRPSKA pravoslavna crkva danas slavi praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi i kao svake godine veliki broj vernika okupio se oko kapele Svete Petke na Kalemegdanu kako bi osveštali slavski kolač i pomolili se jednoj od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Foto: D. Milovanović
Pojedini građani su od jutra čekali u redovima kako bi ušli u kapelu, kao i vernici koji su došli da se pomole za zdravlje i uzmu vodu sa izvora Svete Petke.
Sveta Petka je u narodu poznata kao zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih, a njeno telo bilo je u Beogradu duže od jednog veka te se s toga formirao kult proslavljanja i poštovanja svetiteljke koji traje i danas.
Živela je krajem 10. i početkom 11. veka, a za srpski narod je veoma važna jer je najverodostojniji svedok Hristovog vaskrsenja.
Praznik prepodobne Paraskeve SPC slave svake godine 27. oktobra, odnosno 14. oktobra prema Julijanskom i bogoslužbenom kalendaru SPC.
Vernici obeležavaju dan kada je Sveta Petka, koja je srpskog porekla, okončala ovozemaljski život.
Rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji, a prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, poreklom je Srpkinja.
Na ikonama je predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.
U eparhijama SPC posvećeno joj je oko 250 crkava, a najposećenija je kapela na Kalemegdanu koja nosi njeno ime i u kojoj se na dan praznika svake godine okuplja desetine hiljade vernika.
Poštuje se u celom pravoslavnom svetu, a na poklonjenje njenim svetim moštima koje počivaju u Jašiju u Rumuniji dolaze i pripadnici drugih religija, verujući u njenu isceliteljsku moć. Žene svih vera i nacija posebno joj se obraćaju smatrajući je zaštitnicom.
Kult ove svetiteljke u Srbiji je dobio na snazi krajem 14. veka, posle Kosovske bitke i u vreme početka turske vladavine, kada su mnogi umni i duhovni ljudi našli utočište u srpskoj zemlji.
Prve zapise o Svetoj Petki ostavio je Grigorije Camblak, a među njima je i opis prenosa njenih moštiju iz Vidina u Srbiju i do Beograda (1403. godine) i to zaslugom monahinje Jefimije i kneginje Milice koje su dozvolu izmolile od sultana Bajazita.
Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se veruje da isceljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.
Prema narodnom predanju, kapela na Kalemegdanu i crkva Ružica podignute su još u 15. veku za vreme despota Stefana Lazarevića, ali su porušene za vreme turske vladavine.
Današnja kapela, mesto hodočašća gde se svake godine na Petkovicu okupljaju mnogobrojni vernici, izgrađena je 1937. prema projektu arhitekte Momira Korunovića.
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)