ĆIRILICU I SRPSKI JEZIK PODIĆI NA PIJEDESTAL: Zaključci Odbora za standardizaciju srpskog jezika
Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda predstavlja izvanrednu osnovu za osmišljavanje i sprovođenju srpske jezičke politike koja bi vodila bržem podizanju statusa srpskog jezika i ćirilice na nivo koji im kao bitnim identitetskim znacima pripada.
arhiva
Ovaj dokument mora da se shvati kao kao obavezujući za sve državne organe kako bi u saradnji sa jezičkom strukom, Odborom i Savetom za srpski jezik, radili na ispunjavanju zadataka koji iz Deklaracije proizilaze. Takođe, potrebno je redovno sagledavati šta je istinski urađeno na tom planu.
Ovo je jedan od zaključaka Odbora za standardizaciju srpskog jezika koji je održao svoju redovnu godišnju sednicu 12. decembra, na dan kada je osnovan 1997. godine.
Predsednik Odbora prof. dr Sreto Tanasić, dopisni član ANURS, podneo je izveštaj o radu Odbora proploj godini sa osvrtom na aktuelnu jezičku situaciju u Srbiji i na srpskom jezičkom prostoru.
On je podsetio da je u 2023. godini osnovan Savet za jezik pri Vladi Srbije, u kome natpolovičnu većinu čine članovi Odbora, a takođe i istovetno telo pri Vladi Republike Srpske. Takođe i članova Odbora za srpski jezik govorili su o problemima u vezi sa jezičkom situacijom u Srbiji o krupnim pitanjima vezanim za jezik i ćirilicu koje bi trebalo u saradnji sa državom ubrzano rešavati. Biloo je reči i o jezičkoj situaciji na drugim stranama srpskog jezičkog i nacionalnog prostora, posebno u Crnoj Gori i Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
Jednoglasno je zaključeno da bi, i pored svih teškoća i ponekad nerazumevanja s kojim se susreće, naše jezičke prilike bile mnogo nepovoljnije da nema Odbora za standardizaciju srpskog jezika. O tome najbolje govori činjenica da su mnoge odluke koje je država donosila u oblasti jezika bez konsultacija sa Odborom ili ne uvažavajući njegove preporuke štetne i sa teško popravljivim posledicama.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)