DEČJI TV PROGRAM POSTAO SPOREDNI SADRŽAJ: Kakva je budućnost emisija za najmlađe

Dragana Matović

14. 03. 2025. u 07:00

EMISIJE za decu nekada su bile značajan stub televizijskih šema, dok danas zauzimaju tek simboličan deo programa.

ДЕЧЈИ ТВ ПРОГРАМ ПОСТАО СПОРЕДНИ САДРЖАЈ: Каква је будућност емисија за најмлађе

Foto Shutterstock

 Uprkos stotinama kanala i beskonačnim opcijama - kvalitetnog domaćeg programa za najmlađe gotovo da nema. Dečjih emisija ima manje nego osamdesetih godina, kada niko na daljinskom upravljaču nije morao da pritiska cifre dalje od tri.

Da li su televizije "odustale" od dece ili su deca odustala od televizije? Podaci pokazuju da je dečji program čak i na javnim servisima - RTS i TV Vojvodina - na marginama. Prema zvaničnim izveštajima, na prvom kanalu Radio-televizije Srbije dečji program čini svega oko 0,5 odsto emitovanog sadržaja.

Ovaj statistički podatak ne iznenađuje - gotovo je identičan kao i prethodne godine. Sadržaj za najmlađe uglavnom se svodi na reprize stranih i domaćih serija ili skromnu domaću produkciju, dok programom dominiriju rijalitiji, sapunice i dnevnopolitičke emisije, od kojih mnoge podsećaju na svojevrsan rijaliti.

U poređenju sa evropskim standardima, to je poražavajuće - Bi-Bi-Si ima čak dva specijalizovana kanala za decu, dok u Nemačkoj i Skandinaviji obrazovni i zabavni sadržaji za najmlađe imaju značajan prostor i sredstva.

Foto: RTS printskrin

 

- Zakon je jasan: tačno se zna u kojoj meri treba da bude zastupljen koji programski profil, a REM je nadležan da to nadgleda - kaže reditelj Stanko Crnobrnja za "Novosti". - Ali, RTS se ne pridržava zakonskih pravila, REM ih ne kontroliše, a deca ostaju uskraćena za kvalitetan sadržaj.

Dok tradicionalne televizije gotovo ignorišu najmlađe, internet preuzima primat. Kanali s pesmicama, digitalne priče i edukativni kvizovi polako postaju novi dečji program. Ali, pitanje je - da li je ispravno prepustiti buduće generacije raznim algoritmima i komercijalnim interesima velikih digitalnih platformi?

Serije popularne, ali - "skupe"

SERIJE za decu su popularne, ali je njihovo snimanje skupo - rekla je Jelena Popadić, urednica dečjeg programa RTS.- Procena budžeta serije koju smo planirali da radimo prevazilazi redakcijski godišnji budžet 50 odsto. Nikad ne bih prihvatila da se to radi pomoću štapa i kanapa, tako da se radije opredeljujem da radimo onda više manjih projekata nego serije za decu, nažalost. Gledanost naših serijala "Plava ptica" i NTC kviz je velika, između 170.000 i 350.000 gledalaca.

- Naša deca kao da su prepuštena sama sebi i odrastaju uz internet, društvene mreže, mobilne telefone, "ludačke" igrice - ističe Crnobrnja. - To može imati ozbiljne posledice. U državama poput Kine, Amerike, Nemačke, pa čak i Turske, dečji program je obavezan, jer ono što deca gledaju utiče na njihov kognitivni razvoj i emocionalnu inteligenciju. Mi smo izgubili orijentir. To što radi RTS je nehat, a niko ih ne primorava da rade drugačije. U RTS ćute, dok ih neko ne natera da nešto promene.

Naš sagovornik upozorava da će televizija, ukoliko se nastavi trend marginalizacije dečjeg programa, izgubiti jednu od najvažnijih grupa gledalaca:

Foto: Gordan Jović

 

Poslednje mesto na skali

U IZVEŠTAJU REM za 2023. navedeno je da je dečji program žanr koji se odlikuje konzistentno niskim udelom u ukupnom emisionom vremenu RTS 1. Od 2018. do 2023, ovaj žanr zauzimao je poslednje mesto na žanrovskoj skali RTS 1. Udeo dečjeg programa u ukupnom emisionom vremenu RTS 2 takođe ne prestaje da opada.

- Televizijske kuće su zaključile da je dečji program preskup, nedovoljno profitabilan i, da budemo iskreni, da se niko više oko njega ne uzbuđuje. RTS ne zanima da ulaže u kvalitetan program, u baštinu, u nešto što će ostati trajno. Kao što su odoleli vremenu "Neven", "Kockica", tako treba stvarati program za sadašnje i buduće generacije. Ne može se samo gledati komercijalni interes, jer ako se dečji program i dalje bude tretirao kao sporedan sadržaj, neće nestati samo emisije - nestaće i generacije koje će javni servis uopšte doživljavati kao svoj.

Crnobrnja kaže da snimanje kvalitetne dečje emisije ne mora da bude skuplje od političkog tok-šoua u studiju:

- Postoji mnogo dečjih pozorišta i kreativnih radionica, tako da može lepo da se osmisli program. Čak i ozbiljne dečje serije, kakve je radio Timoti Bajford, jeftinije su od "Evrosonga". Javni servisi imaju dužnost da emituju program koji vaspitava decu. Ali niko ih ne tera, i oni to ne rade. Zato se gase dečje redakcije.

 

Foto: YT printscreen/SpongeBob SquarePants Official

 

Žele više kvizova, manje repriza

 

KAKAV bi program volela deca - svojevremeno su istražilili Udruženje novinara Srbije i Unicef. Najmađi su naveli da bi voleli da ima više kvizova (da se napravi "Slagalica" za decu), interaktivnih emisija, takmičenja. Takođe, naveli su da je potrebno više emisija o nauci ("sa eksperimentima"), prorodi, životinjama, sportu, umetnosti, putovanjima i upoznavanju različitih kultura. Većina dece je pomenula da na TV kanalima ima previše repriziranja i da bi voleli da ima više novih emisija, a manje nasilja u televizijskim emisijama.

Dečje redakcije ni u "zlatno doba" tokom osamdesetih nisu imale odrešene ruke za trošenje resursa i novca, ali su ipak proizvodile neke od najlepših emisija koje se pamte.

- Svi su bili skromniji, a u izradi programa učestvovao je veliki broj umetnika i to su činili iz ljubavi - kaže nam dečji pisac Vesna Ćorović Butrić, koja je godinama uređivala Program za decu i mlade Radio Beograda 1. - Kada sam počela da radim u dečjoj redakciji, bilo je dvadesetak zaposlenih, a urednici su bili poznati dečji pisci, reditelji, scenaristi... Funkcionisali smo kao tim. U toj redakciji danas je troje ljudi od kojih dvoje u avgustu odlazi u penziju. Ako se ne zaposle novi ljudi dečja redakcija će se ugasiti.

Ćorović Butrić smatra da nije problem samo u RTS, već i u kućama gde nemaju dečje redakcije:

- Dečja redakcija u RTS još postoji i proizvodi sadržaje koji mogu da se ponude deci. Druge televizijske kuće možda emituju crtane ili dečje filmove, ali redakciju koja se bavi mladima nemaju. Licemerni smo prema deci - previše ih mazimo, štitimo, a suštinski ih zapostavljamo. Deca su zatrpana besmislenim sadržajima, a kvalitetne knjige i emisije za njih retko ko pravi. I iz novina su istisnute stranice za najmlađe.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OBASJAJ TAMU – SNAŽNA PORUKA NADE ZA ŽENE ŽRTVE NASILJA