NA STENFORDOVOJ LISTI 115 NAUČNIKA IZ SRBIJE: Američki univerzitet rangirao najcitiranije eksperte, među njima i naši
MEĐU dva odsto najuticajnijih istraživača na svetu na listi koju svake godine pravi američki univerzitet Stenford uvršteno je 115 naučnika iz Srbije. Svake godine prave se dve liste - karijerna koja posmatra celu karijeru jednog istraživača i jednogodišnja, pa se ove godine na prvoj nalazi 115, a na drugoj 152 naučnika iz naše zemlje, s tim što jedan istraživač može biti rangiran na obe liste.
Foto Shutterstock
Među onima čije ime je i na karijernoj i na godišnjoj listi je profesor Medicinskog fakulteta u Kragujevcu Vladimir Jurišić, koji radi na testovima za ranu dijagnostiku tumora. On je za naučne radove dobio brojna međunarodna priznanja, a već četvrtu godinu zaredom je rangiran među dva odsto najuticajnijih naučnika.
Prof. Jurišić bavi se istraživanjima iz oblasti imunologije, biohemije, hematologije i genetike. Rezultati istraživanja koriste se u kliničkoj onkologiji.
- Radim istraživanja iz bazičnih nauka radi rane dijagnostike tumora - pojašnjava prof. Jurišić za naš list. - Istraživanja u ovoj oblasti počeo sam odmah nakon završenog fakulteta, pa sam kao najbolji student u generaciji, nakon što sam diplomirao, počeo da radim na projektu imunologija tumora.
Profesor Jurišić je, zatim, od 2011. godine bio rukovodilac projekta koji se bavio molekularnom, biohemijskom, imunskom dijagnostikom tumora, a rezultat je uvođenje nove individualne terapije (biološka terapija) u lečenje tumora pluća. U njegovom timu je bilo više od 40 naučnika, sarađivao je sa medicinskim fakultetima u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, sa Instutom za onkologiju u Beogradu, Centrom za nuklearna istraživanja i genetiku, ali i sa brojnim svetskim naučnim instucijama i istraživačima. Ovaj naučnik kaže nam da radi i na razviju tumorskih markera u krvi, kako bi oni što bolje mogli da pokažu da bolest postoji i da li je napredovala, a istraživanja radi i na posebnoj vrsti NK ćelija imunskog sistema, što je sve važno za ranu dijagnostiku.
Sa Farmacije osam profesorki
NA Stenfordovoj listi među dva odsto najuticajnijih naučnika u svetu nalazi se osam profesorki sa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Aleksandra Buha Đorđević, Svetlana Ibrić, Jelena Vekić, Snežana Savić, Jelena Kotur Stevuljević, Aleksandra Zeljković, Vesna Spasojević Kalimanovska i Ana Ninić.
- Naš fakultet se može pohvaliti predstavnicima na listi svake godine uz stalan rast broja predstavnika, što predstavlja veliko priznanje kvalitetu i doprinosu naučnoistraživačkog rada na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu, ali i svojevrstan omaž nauci u Srbiji - saopštio je Farmaceutski fakultet.
Ipak, on ističe da je sve ovo rezultat njegovog ličnog entuzijazma i ljubavi prema nauci, jer institucionalna podrška skoro da ne postoji. Kaže da je dobijao pomoć sa svih strana sveta, pa su mu tako kolege iz Francuske, Italije, Grčke, Amerike, Indije... donosile reagense i druge supstance potrebne za istraživanja.
Da je Stenfordova lista globalno poznata jer identifikuje najcitiranije i najuticajnije istraživače u svim oblastima nauke, kaže nam Zoran Nikolić, profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu, koji više od 15 godina prati različita rangiranja na svetskim listama.
- Stenfordova lista obuhvata oko 200.000 naučnika - prvih dva odsto istraživača u 22 naučne oblasti i 176 podoblasti što je čini svobuhvatnim i prihvaćenim merilom za procenu naučne produktivnosti na globalnom nivou - pojašnjava prof. Nikolić. - Ključne karakteristike Stenford liste uključuju objektivnu metodologiju zasnovanu na kvantitativnim podacima što povećava njen kredibilitet u odnosu na subjektivne procene. Lista omogućava poređenje između disciplina, institucija i zemalja i služi u izvesnoj meri kao instrument za analize produktivnosti i uticaja u nauci.
Profesor Nikolić ističe da istraživači iz Srbije poslednjih godina imaju sve veću zastupljenost i na karijernoj, i na jednogodišoj listi. On upoređuje podatke u poslednje tri godine pa kaže da su 2023. na karijernoj listi bila 83 naša istraživača, a njih 117 na jednogodišnjnoj. Naredne 2024. godine na karijernoj ih je bilo 90, a na jednogodišnjoj 134, a ove godine na karijernoj je 115, a na godišnjoj 152 naša naučnika.
- Udeo Srbije u broju najuticajnijih istraživača u svetu porastao je od 0,4 do 0,5 odsto na karijernim listama i od 0,55 do 0,65 na jednogodišnjnim listama od 2023. do danas - kaže prof. Nikolić. - Primetno je da na listama naših istraživača poslednjih godina ima njih nekoliko iz inostranstva koji su gostujući profesori na univerzitetima u Srbiji.
Dalje, analiza pokazuje da je na karijernim listama 85 odsto istraživača koji su profesori univerziteta i 15 odsto naučnika iz instituta, dok je na jednogodišnjim listama taj odnos 80 odsto prema 20 odsto.
Karijernu listu predvode Ivan Gutman sa PMF u Kragujevcu, Stevo Stević iz Matematičkog instituta SANU i Dragan Pamučar sa FON, dok je na jednogodišnjoj listi redosled sledeći: Ivan Gutman, Dragan Pamučar, i Vladimir Stojanović sa Univerziteta u Kragujevcu. Na jednogodišnjoj listi se često pojavljuju mladi istraživači koji su ostvarili veliki broj uticajnih naučnih rezultata poslednjih godina.
Na karijernoj listi najviše je istraživača iz SAD, Velike Britanije, Kine i Nemačke, a na jednogodišnjoj su SAD, Kina, Velika Britanija, pa Nemačka. Srbija je na 50. mestu po karijernom broju, a na jednogodišnjoj listi se nalazi između 54. i 56. mesta poslednjih godina.
UKRAJINSKI VOJNICI U KLANICI POKROVSKA: "U gradu je pravi pakao, Rusi doveli sve snage koje mogu"
RUSKA pešadija prodrla je u gradske granice jednog od glavnih strateških ciljeva predsednika Rusije Vladimira Putina, preteći da ga opkoli. Ukrajinske specijalne snage uključile su se u borbe u urbanom području.
29. 10. 2025. u 17:43
SAD IZDALE GENERALNU DOZVOLU DO APRILA: Odlažu se sankcije ruskoj naftnoj kompaniji
SJEDINjENE Američke Države su danas izdale tzv. "generalnu dozvolu" kojom se privremeno odlažu sankcije Rosnjeftu u Nemačkoj do 29. aprila 2026. godine, objavilo je američko ministarstvo finansija.
29. 10. 2025. u 16:17
Udala se za 25 leta starijeg čobanina, doživela šok kad je umro
Marsel Amfu je čitav svoj život živeo jednostavno. Njegova kuća nije imala ni struje ni vode. To mu je omogućilo da uštedi ogromne sume novca.
28. 10. 2025. u 21:37
Komentari (0)