PORODICA "KRIVA" ZA NASILJE: Rezultati velikog istraživanja Ministarstva prosvete u osnovnim i srednjim školama

Branka Borisavljević

07. 11. 2025. u 15:38

VREĐANjE, ogovranje, ruganje, udaranje, najčešći su oblici su vršnjačkog nasilja, koje su tokom tri meseca doživelo 60 odsto učenika osnovnih i srednjih škola, dok je 28 odsto njih bar jednom bilo nasilno. I dok su nekad dolazili iz nižih društvenih slojeva, danas nasilnih đaka ima u svim kategorijama podjednako, nema razlike ni u brojnosti između dečaka i devojčica, a samo šest odsto roditelja priznaje da se njihova deca ponašaju nedolično, pokazuje istraživanje Ministarstva prosvete pod nazivom "Prevencija nasilja u školama i dobrobit učenika".

ПОРОДИЦА КРИВА ЗА НАСИЉЕ: Резултати великог истраживања Министарства просвете у основним и средњим школама

Printskrin

Rezultati su pokazali da su među uzrocima nasilnog ponašanja dominatani vanškolski faktori, pa je tako na prvom mestu loš uticaj porodice, slede mediji, pa sistem vrednosti i opšta situacija u zemlji. Poslednja tri, od devet ponuđenih odgovora odnose se na neodgovarajuće regaovanje škole na nasilje, programe i metode nastave, kao i međuljudske odnose u školskom kolektivu.

Prema rečima Snežane Vuković, pomoćnika ministra prosvete za prevenciju i zaštitu od nasilja i inkluziju osetljivih grupa u obrazovanju, primećen je porast digitalnog nasilja, ali se ne može tvrditi da je ono u porastu, već da postoji pojačan senzibilitet svih građana za situacije nasilja.

- Nijedno nasilje ne sme da se promoviše, već mora biti snakcionisano - navela je Vuković. - Kada to bude jasno deci, uz adekvatne roditeljske kompetencije i uticaj porodice, a onda i škole, oni ga verovatno neće pokazivati. Ono što nas je iznenadilo je to da su i roditelji i učenici i nastavnici saglasni oko toga da su vanškolski faktori ti koji utiču na nasilje. Najpre je pojava nasilja kod dece i mladih posledica porodičnih vrednosti, zatim medijske promocije, uticaj filmova, različitih medija, društvenih mreža.

EMOCIONALNE TEŠKOĆE

Na pitanje o emocionalnim teškoćama samo 28 odsto učenika ih nije navelo, dok se 37 odsto đaka izjasnilo da mnogo brinu. Kao probleme najviše njih je navelo nervozu,glavobolju, bol u stomaku, mučninu, znojenje dlanova i lupanj srca..

Kako je istakla Mihreta Fejzula, rukovodilac Grupe za preventivni rad i zaštitu od nasilja i diskriminacije, istraživanje pokazalo i da je važno je u društvu promovisati određene vrednosti koje želimo da negujemo. To su one aktivnosti koje se dešavaju van časova, kao i komunikacija. Značajno je da više od 80 odsto učenika ima doživljaj pripadnosti školi i da veliki broj njih voli školu. u istraživanju je primećen i nedostatak poznavanja veština koje roditelji treba da imaju, načina na koji postavljaju granice što utiče na ponašanje učenika.

- Rezultati do kojih smo došli potvrdili su neke naše pretpostavke i teoriju je da deca koja trpe nasilje, vrlo često to i sami rade - istakla je ona. - Odnos roditelja i škole jeste dvosmerni proces i škole treba da se potrude u narednom periodu da budu transparentnije prema roditeljima. Sa druge strane, roditelji treba da prepoznaju šta jesu njihove odgovornosti kada je vaspitanje njihovog deteta u pitanju. Vrlo je jasno da vaspitna uloga škole treba da se potencira, ali ona ne može da zameni vaspitnu ulogu porodice i u tom smislu oni moraju da budu partneri.

Vuković je istakla da roditelji ne mogu da preuzmu odgovornosti koje ima škola, ali ni škola ne može da preuzme roditeljske odgovornosti. Takođe, napomenula je, roditelji se ponekad mešaju u neke aktivnosti škole koje nikako nisu u njihovoj nadležnosti.

- Oni moraju da prepoznaju šta jeste njihova nadležnost a šta nije i moraju više da rade na sopstvenim kompetencijama. Ali ta transparentnost i uzajemna saradnja moraju da budu jasni - navela je Vuković.

UZORAK

Istraživanje je, zajedno sa Savetom Evrope, rađeno prošle godine u 77 škola, od kojih 48 osnovnih i 29 srednjih.  U njemu je učestvovalo 5.200 učenika, roditelja i nastavnika.

Po oceni zaposlenih, najučestaliji oblik nasilja u školama je verbalni, ali i uništavanje školske imovine. Smatraju da je najefikasnija mera u borbi protiv nasilja dosledno kažnjavanje učenika koji se nasilno ponašaju, kao i bolja saradnja škole sa roditeljima.

Trećina ispitanih roditelja tokom istraživanja je izjavilo da im nije potreban nijedan vid podrške. Oni su naveli da je 47 odsto onih čije je dete doživelo nasilje bilo informisano o aktivnostima škole, dok je 33 odsto njih bilo i uključeno u izradu plana zaštite.

Preporuka za poboljanje situacija su unapređenje kompetencija nastavnika i drugih zaposlenih, bolja međusektorska saradnja, osnaživanje vaspitne uloge škole,unapređenje mentalnog zdravlja mladih...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUSKE VOJNIKE OD SMRTI SPASILA - SVINJA: Pogledajte dramatičan snimak sa ukrajinskog ratišta (VIDEO)