KRST I ĆIRILICA KRUNSKI DOKAZI DA SU MRAMORI SRPSKI : Kako su hrišćanski srednjovekovni spomenici u nauku ugurani pod imenom stećci (2)

Boris Subašić

19. 11. 2025. u 10:57

TAKOZVANA mejnstrim nauka i danas ide tragom austrougarskog "naučnog propagandiste" Ćire Truhelke koji je srpske srednjovekovne nadgrobne spomenike mramore preinačio u bogumilske stećke, i izmislio pismo "bosančicu", iako se na njima nalaze hrišćanska obeležja i ćirilični natpisi.

КРСТ И ЋИРИЛИЦА КРУНСКИ ДОКАЗИ ДА СУ МРАМОРИ СРПСКИ : Како су хришћански средњовековни споменици у науку угурани под именом стећци (2)

Foto B.Subašić

- Na najvećem broju mramora nalaze se krstovi, što apsolutno isključuje spekulacije o bogumilstvu - kaže arheolog dr Emina Zečević. - Apsolutno svi natpisi na tim srednjovekovnim nadgrobnicima su ispisani ćirilicom. Svi mramori se nalaze na prostorima gde su Srbi živeli u srednjem veku, što nedvosmisleno potvrđuju istorijski dokumenti. Mramora u Srbiji ima mnogo više nego što se navodi u zvaničnim spiskovima, a ne istražuju se. I šta je zaključeno iz toga? Da je reč o nekom zajedničkom nasleđu, čija je matica BiH, ali u savremenom smislu. To je podloga za manipulaciju da su islamski nadgrobnici direktni naslednici "bogumilskih" stećaka. Cela priča liči na kulturnu politiku Beča iz 19. veka.

Foto: Vikipedija

Mramori u Priboju koje je otkrila dr Emina Zečević

Narod je, bez obzira na naciju i veroispovest, masivne srednjovekovne spomenike gde god se oni nalazili zvao mramorje, mramor, biljeg ili beleg, sve do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Tada je bečka politika maksirana u nauku uvela pojam stećak koji do danas nije naučno definisan. U starijim radovima se pod njima podrazumevaju samo obrađeni kameni blokovi "slemenjaci" nalik kući sa dvoslivnim krovom. Nova istraživanja su pokazala da su ti spomenici pravljeni istovremeno kada i monolitne ploče sa reljefnim ukrasima i masivni ukrašeni kameni krstovi, i da su na istim grobljima pokojnici ukopavani pod sve tri vrste spomenika širom današnje BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske gde su živeli Srbi, od kojih su neki ostali Srbi do danas.

Foto B.Subašić

Srednjovekovno srpsko groblje u Ljuljacima kod Deževe

- Uvođenjem termina stećak za sve srednjovekovne spomenike sa teritorije BiH nastao je problem kategorizacije spomenika susednih teritorija na stećke i one koji to nisu - kaže dr Emina Zečević. - Do današnjih dana u naučnoj literaturi nije precizno definisan pojam stećka. U različitim trenucima, naime, zavisno od različitog tumačenja njihovih oblika, porekla i pripadnosti, pod pojmom stećak podrazumevali su se različiti oblici spomenika. U brojnim studijama i raspravama o stećcima govorilo se o njima uglavnom sa likovno-umetničkog aspekta (o simbolici, ukrasu, obliku stećka), manje sa arheološkog, a najčešće sa stanovišta o pripadnosti određenoj dogmi.

Dogmu da je centar "autohtone kulture stećaka" u BiH najteže pogađaju arheološka otkrića među kojima se izdvaja polje masivnih monolita koji su postrojeni kao vojnici oko Crkve Svetog Jovana u selu Dići pod Rudnikom, oko obnovljene zadužbine Vlkdraga, velikog čelnika na dvoru kralja Milutina. Reč je o najvećem očuvanom srpskom srednjovekovnom groblju na kome su nadgrobnici velike ploče ukrašene simbolima koji podsećaju na one sa poznijih mramora - stećaka.

Foto B.Subašić

Srednjovekovno groblje oko zadužbine čelnika Vlkdraga u Dićima pod Rudnikom

- Groblje još nije potpuno istraženo, otkopali smo samo 250 grobova, a ovde se nalazi bar 1.000 srednjovekovnih nadgrobnih spomenika, koji su jedinstveni na Balkanu - govorio je arheolog Željko Jež 2016. u vreme kada su mramori od srpske baštine postajali "jugoslovenska". - Ornamenti korišćeni na njima su uzor na kome je nastala umetnost stećaka u 15. i 16. veku. Zadužbinska crkva velikog čelnika Vlkdraga izgrađena je na mestu koje je nosilo oreol svetosti još od praistorije. Njen oltar se nalazi na tumulu iz jedanaestog veka pre nove ere.

Arheolog je ukazao na važnost kontinuiteta jer se srednjovekovna nekropola "proto-stećaka" nalazi kraj groblja koje su stanovnici Dića formirali posle povratka iz neke seobe i na kojoj stoje spomenici od 18. veka do današnjih dana.

- Lokalitet u Dićima je jedinstven primer sahranjivanja u veoma dugom vremenskom periodu, od praistorije do danas - rekao nam je arheolog Radivoje Arsić iz valjevskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. - Ornamentika na spomenicima zadržala je posebnost uprkos prekidima zbog raseljavanja, što ukazuje da se ovde uvek vraća isto stanovništvo. Groblje u Dićima je izuzetno svedočanstvo o srpskom kontinuitetu, ali nije jedino. Na teritoriji Zapadne Srbije postoji ogroman broj nekropola sa mramorima, ali nažalost, imamo samo jednog naučnika koji ih ozbiljno proučava, dr Eminu Zečević, tako da se Srbi u ovoj priči ne vide, iako je reč o izvorno srpskim spomenicima.

foto:G. Komar

Dr Goran Komar iščitava ćirilične natpise sa mramora u Kalinoviku

Tako su stećci, a ne srpski mramori, kandidovani kao zajednička baština bivših jugoslovenskih republika uz podršku nekih uticajnih srpskih istoričara. Oni su nam u neformalnom razgovoru obrazložili to činjenicom da se spomenici nalaze na teritorijama današnjih država. Primedbu da istorije naroda nisu isto što i istorije država prezrivo su odbacili kao "srbovanje".

- Reč je o priči koja traje od Berlinskog kongresa do danas, revizija istorije je moćno finansijski podržana, tako da prihvatanje i širenje odgovarajućih teza otvara naučnicima mogućnost da napreduju i materijalno i institucionalno, da postanu "neko" iako svojim sposobnostima to ne opravdavaju - kaže istoričar Borisav Čeliković, urednik etnografske biblioteke "Koreni" u "Službenom glasniku". - Sa tim ciljem revizije istorije i stvaranja sintetičkih nacija Austrougarska je formirala Zemaljski muzej u Sarajevu u kome su radili naučnici zaduženi ne samo za prostor Bosne i Hercegovine, već i za Srbiju, Crnu Goru, Bugarsku, sa zadatkom da stvore Albaniju i Makedoniju...

Borisav Čeliković, Foto B. Subašić

Borisav Čeliković

Prema rečima Čelikovića oni su počeli da kreiraju kontinuitet takozvane bosanske države od Kulina bana kroz srednji vek do osmanskog doba, kada se deo stanovništva profilisao kroz islam, što je smatrano za dobru osnovu stvaranja nove nacije:

- Ti naučnici su objavljivali radove u "Glasniku" Zemaljskog muzeja u Sarajevu koji jeste bio naučno glasilo, ali jasno politički profilisano, u kome su teme obrađivane selektivno u skladu sa unapred zadatim ciljem stvaranja "bošnjačke zemlje i nacije". Taj kontinuitet je kasnije prihvatila Komunistička partija Jugoslavije stvaranjem Bosne i Hercegovine po austrougarskom projektu, i teritorijalno i idejno. Uopšte, vertikala KPJ bila je nastavljanje austrougarske politike na razbijanju etničkih srpskih prostora i zajednica i formiranju sintetičkih nacija. One su frustrirane, jer su raskorenjene, ukinuta im je istorijska osnova i širina, ti ljudi su zatvoreni u geta gde razgovaraju sami sa sobom i mrze sve oko sebe.

Foto: G. Komar

Mramori u Dabarskom polju, u Istočnoj Hercegovini

DRUGAČIJI OD SVIH

SRPSKI mramori se razlikuju od istovremenih nadgrobnih spomenika drugih pravoslavnih naroda, kao i od onih rimokatoličkih, koji primenjuju prikaze pokojnih na odru ili ćivotu, govorio je veliki arheolog dr Đorđe Janković:

- Mramori sa ćiriličnim natpisima određuju teritoriju dokle pravoslavni Srbi žive na zapadu u 14-15. stoleću, do pravca Benkovac-Gradačac-Glina, a pojedinačno ih ima u Mađarskoj do Slovačke gde ih postavljaju srpske izbeglice. Bez prekida su nad grobovima postavljane i obične ploče, često u Pomorju i svuda u crkvama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AUDIO BM POKLANJA VAUČER OD 10.000 DINARA: Evo kako brzo i lako da dođete do slušnih aparata