KARBONSKI POREZ ČEKA NAŠU PRIVREDU: Očekuje se da će taksa iznositi oko 250 miliona evra godišnje

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

26. 11. 2025. u 07:00

POSLEDICE geopolitičke i energetske krize mogu Srbiju skupo da koštaju. Situacija postaje sve ozbiljnija i krajnje je vreme je da se definišu strategijski pravci kako bi sačuvali svoju energetsku bezbednost.

КАРБОНСКИ ПОРЕЗ ЧЕКА НАШУ ПРИВРЕДУ: Очекује се да ће такса износити око 250 милиона евра годишње

Foto N. Živanović

Naš energetski sektor i dalje je baziran na fosilnim gorivima i nema dovoljno izgrađenih kapaciteta. Posle tri decenije završen je Kostolac Blok 3, ali Srbija i dalje uvozi 10 odsto struje. Uvozom uglja, i to ove godine 3,390 miliona tona, isto kao u 2024. godini, nadomestili smo nedostata kvalitetnog domaćeg lignita. Situacija sa naftom i gasom je takva da smo suštinski zavisni od uvoza, a ne postoje (ili nisu izgrađeni) ni alternativni infrastrukturni pravci odakle bi se mogle nadomestiti nedostajuće količine nafte i gasa.

Pored svega toga naš lignit nije dobrog kvaliteta, zbog čega ćemo prilikom izvoza u EU platiti ceh kroz karbonsku taksu.

Jedan od uzroka za ono što nas čeka od 2026. je i nepoštovanje klimatskih sporazuma sa kojima smo se saglasili kao zemlja koja želi da uđe u EU.

Kako navode u Fiskalnom savetu postavljeni ciljevi su nedostižni jer su postojeći rezultati na smanjenju karbonskog otiska skromni.

To će zasigurno pogoditi i kompanije koje u Srbiji proizvode čelik, aluminijum, cement, đubrivo i struju. Karbonska taksa koju će naše kompanije koje ulaze u CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) morati da plate može dodatno pogoršati energetsku neizvesnost pošto Srbija ne može da podmiri svojim kapacitetima potrošnju u tzv. pikovima potrošnje električne energije. Ovakav energetski model direktno povećava rizik od nestabilnosti u snabdevanju strujom, jer proizvodnja iz lignita sve češće trpi kvarove i sezonske padove. Kada domaća proizvodnja podbaci, Srbija je prinuđena da uvozi električnu energiju po visokim cenama, što dodatno opterećuje budžet i privredu.

Samo u 2026. godine, prema proceni Fiskalnog saveta, ta taksa će iznositi 250 miliona evra. Srbija da bi ispunila deklarisani cilj u narednih pet godina morala bi da smanji za 10 odsto emisije gasova.

Jedan od načina za rešenje ovog problema je i korišćenje otpada kao goriva. Srbija ima neopasnog otpada koji može da se termički obrađuje, ali ne može da ga koristi. Nije sortiran primarno pa smo došli do toga da pored ovolikog đubreta u zemlji ono koje bi moglo da se koristi je deficitarno. Posebno nema, u dovoljnoj količini, separisanog komunalnog i industrijskog neopsanog otpada, plastike, papira, tekstila, drveta i gume, tzv. predobrađenog otpada iz koga se dobija gorivo (RDF).

Ova vrsta otpada se već dugo koristi u EU za dobijanje struje kao resursa koji smanjuje emisiju CO2 (ugljen-dioksid). Pošto ovakvog otpada nema dovoljno jedno od rešenja je uvoz. Ali zakonom iz 2008. godine to je, uvoz otpada, zabranjeno za sektor energetike. Kompanije koje podležu CBAM bile bi zainteresovane za sopstvene energane da ima dovoljno sirovina da bi se proizvodnja energije u njima isplatila.

Grad Novi sad

Prema podacima EU oko 58 miliona tona neopasnog otpada, koji uključuje i RDF, termički je obrađeno i iskorišćeno za proizvodnju energije u 2023. godini.

Tako dobijena energija smanjuje troškove proizvodnje.

Cenu kašnjenja sa smanjenjem karbonskog otiska sada će plaćati kompanije iz Srbije koji izvoze svoje proizvode u EU.

Srbija planira uvođenje ETS-a (sistema trgovine emisijama), ali on još nije u punoj primeni. To znači: firme još ne plaćaju domaće CO2 takse, ali će morati da plaćaju evropske kroz CBAM prilikom izvoza, što našu ekonomiju čini manje konkurentnom.

Veći karbonski otisak, pored iznetih loših strana, može i da odbije neke investitore da ulože u našu zemlju jer su troškovi proizvodnje, ređe ekološka svest, veći i njima neisplativi-

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ITALIJA TUGUJE: Umro Bufon, čuveni golman