Doktor za planinske vrhove: Pravnik, a zaljubljenik u visine
DOKTOR pravnih nauka se obično zamišlja kao uštogljen tip koji retko napušta stolicu i kancelariju.
Poslednje mesto gde bismo takvog čoveka očekivali su planinske gudure, staze i vrhovi. A upravo na njima možete često sresti uglednog stručnjaka dr Tomicu Delibašića, pravnika, autora 80 naučnih radova i šest stručnih knjiga. On sebe smatra, iznad svega, zaljubljenikom u visine.
- Planinu sam stavio u prvi plan, ili uporedo i pored prava, kao nauke i profesije - kaže dr Tomica Delibašić, koji je karijeru proveo u najvišim državnim i pravosudnim institucijama. - Pravo je struka, profesija, a planina je mesto gde caruju prirodna lepota i istina. U prirodi su svi jednaki, tamo nema sakrivanja. Želeo sam da pravnom doktoratu dodam i "prirodni doktorat" - knjigu o planinama Balkana koje sam obišao više puta.
PRIČE o potrazi za srećom u visinama dr Delibašić je pretočio u knjigu "Planine i vrhovi Balkana", nedavno objavljenu u izdanju "Službenog glasnika" i Planinarskog saveza Srbije. Uređuje i sajt "Planinom", posvećen i čarima planinarskih predela o kojima se nedovoljno zna.
Odiseju po visijama počeo je kao osnovac kada se iskrao iz kuće i potpuno sam krenuo u veliku avanturu.
- Poželeo sam da se popnem na vrhove rodne Zle gore i Njegoša, da vidim šta je sa druge strane i koliko se daleko vidi, da proverim koliko je visoko nebo i da li sam mu tada bliži - seća se dr Delibašić uspona na crnogorsku planinu, severozapadno od Nikšića. - Išao sam potpuno sam terenom opasnim i nezgodnim za orijentaciju. I stigao sam na vrh Zle gore, prvi koji sam osvojio u životu. Od tada, za mene je pogled sa vrha vredan svih napora, prolivenog znoja, osećaj zadovoljstva, uspeha i sreće.
DELIBAŠIĆ je pravi posvećenik, istraživač prirode i sopstvenih sposobnosti kroz iskušenja koja pred čoveka postavlja planina.
- Dučić je govorio da je velika nesreća kada čovek ne zna šta hoće, a prava katastrofa kada ne zna šta može - objašnjava dr Delibašić. - Planina najbolje pokaže čoveku za šta je spreman, koje su njegove mogućnosti. Priroda nas uči da u njoj uživamo i da se nikad ne predamo.
PREOBRAŽAJ DUHA I TELA
PLANINARENjE nije profesija već razonoda ljudi najrazličitijih preokupacija, ali razvija i izoštrava kreativan duh u svakoj profesiji, kaže dr Tomica Delibašić:
- Planinarenje nas uči da je savladivo i ono što izgleda nemoguće, uz odgovarajuće pripreme i upornost. Čovek na planini doživljava preobražaj, stičući snagom samoodržanja nova svojstva duha i tela.
Sagovornik "Novosti" podseća da je medicina utvrdila da planinarenje pozitivno utiče na imunitet, samopouzdanje i pozitivno mišljenje. S druge strane, planina ume da uplaši modernog čoveka kome tehnologije daju iluziju svemoći.
- Biti u tišini i samoći prirode znači biti sa samim sobom, preispitati se - kaže dr Delibašić. - Mislilac i planinar Julijus Evola rekao je da planina uči čoveka tišini, da obeshrabruje beskorisno brbljanje, da podstiče na pojednostavljivanje stvari. Zato se osećaj sigurnosti koji nam ponekad nedostaje u životu, u planini javlja intenzivno. I to baš tamo gde je najpotrebniji, kada treba prevladati kritičnu situaciju. Nigde se, kao u planini, tako blisko ne gledaju život i smrt. Zato planinar više ceni život.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)