KORONA U SRBIJI SLIČNA NEMAČKOJ I ITALIJANSKOJ: Kod nas prisutni izvorni sojevi i oni sa mutacijom
NAUČNICI u Srbiji počeli su da ispituju genetske karakteristike virusa SARS-KoV-2.
Time su se timovi virusologa Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu i Veterinarskog specijalističkog instituta u Kraljevu, pridružili specijalnim "detektivima" u skafanderima u laboratorijama širom sveta. Svi oni pokušavaju da "raskrinkaju" virus-ubicu, kojim je u 196 zemalja inficirano više od 14 miliona ljudi, od kojih je dosad preminulo njih više od 590.000.
Profesor dr Aleksandra Knežević iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju otkriva, za "Novosti", šta se i na koji način zapravo ispituje:
- Započeta su ispitivanja molekularnih karakteristika sojeva ovog virusa kod naših pacijenata. Ispituju se sojevi virusa dokazani kod pacijenata iz različitih regiona Srbije i u različitim periodima epidemije, počev od prvog slučaja dokazanog 6. marta ove godine.
Ispitivanja novog virusa korona u Srbiji rade se u okviru projekta pod nazivom "Nacionalna studija seroprevalencije i molekularne karakterizacije SARS-KoV-2 tokom epidemije u populaciji Srbije", koji je odobrila i finansirala Vlada Republike Srbije. Nosilac projekta je Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, a rukovodilac projekta je profesor dr Tanja Pekmezović.
PODSTICAJ OD SZO
OD momenta otkrića SARS-KoV-2 virusa u decembru 2019. godine u Kini, Svetska zdravstvena organizacija podstiče i podržava istraživanja molekularne karakterizacije genoma novih sojeva ovog virusa u brojnim zemljama sveta. Ta ispitivanja podrazumevaju ispitivanje genoma novog virusa u cilju utvrđivanja karakteristika i postojanja promena genoma, odnosno prisustva mutacija i rekombinacija sa drugim virusima značajnih za način njegovog širenja, epidemiološku povezanost i težinu kliničke slike kod obolelih.
- Molekularna karakterizacija virusa SARS-KoV-2, u okviru ove studije, kao i u studijama u drugim zemljama, radi se metodama sekvenciranja - objašnjava profesorka Knežević. - Ovim metodama određuje se redosled nukleotida celog genoma, jer se mutacije kod ovog virusa javljaju u različitim delovima genoma. Procedura podrazumeva primenu veoma skupe opreme, reagenasa i mnogo rada. Takođe, neophodni su i posebni softverski paketi za analizu ovih podataka.
U svetu se sada sekvencira više od 37.000 uzoraka virusa iz svih krajeva, kako bi se potpuno razotkrila zarazna priroda kovida 19. Odnosno da bi se ogolio njegov genom, a to je zapravo lanac od 30.000 genetskih slova koja sadrže sve što je virusu potrebno da se namnoži i raširi, koji je još u januaru, mnogo brže nego što se očekivalo, otkrio južnokorejski tim profesora Jong-Žen Žanga. Iako su se od tada u ovaj posao uključili mnogi timovi, u najopremljenijim laboratorijama, otkriće profesora Jong-Žen Žanga - da je virus korona 80 odsto identičan SARS-u, još se smatra najvažnijom sekvencom slagalice koja tek treba da se posloži.
Sekvencirajući genom SARS-KoV-2, iznova i iznova, hiljadama puta, naučnici mogu da prate mutacije u genetskom kodu, one "slovne greške" u lancu, kao i kako se on širio. Tako naučni detektivi zapravo pokušavaju da dođu do odgovora na tri glavna pitanja - šta je SARS-KoV-2, kako najbrže i najpreciznije može da se postavi dijagnoza infekcije i nađe lek, i kako može da se napravi vakcina protiv virusa koji je izazvao pandemiju.
- Kod nas je do sada obrađen mali broj uzoraka koji su prijavljeni u svetske genske baze podataka SARS-KoV-2 virusa - objašnjava profesorka Knežević. - Analiza genoma tih do sada obrađenih uzoraka pokazala je da su u Srbiji prisutni sojevi SARS-KoV-2 virusa bez mutacija, kao i oni sa mutacijama. Pored toga, početna uporedna analiza naših sojeva sa sojevima virusa iz drugih zemalja ukazuje na epidemiološku povezanost sa sojevima iz Italije i Nemačke.
Profesorka Knežević kaže da se ispitivanja genoma ovog virusa kod nas nastavljaju, ali su sada malo usporena. Razlog je ponovno pogoršanje epidemiološke situacije u zemlji, zbog čega su virusološki timovi koji rade na ispitivanju maksimalno angažovani u laboratorijskoj dijagnostici kovida 19.
- Analiza genoma sojeva SARS-KoV-2 virusa izolovanih kod ljudi iz različitih zemalja od početka pandemije do danas pokazala je postupno povećavanje genomske varijabilnosti - otkriva prof. Knežević. - Sada je ona oko 15 odsto u odnosu na soj iz Vuhana. To je očekivano s obzirom na to da se radi o RNK virusima, koji su izuzetno varijabilni, odnosno promenljivi. Ove genomske promene su pokazane u različitim genima virusa i mogu da se prate kroz vreme. Zasad je nepoznato da li ove promene utiču na virulentnost virusa. Iz tih razloga je od izuzetne važnosti dalja detaljna karakterizacija sojeva ovog virusa i njegovo praćenje u svim zemljama sveta.
Preporučujemo
VIRUS RAZORIO ORGANE: Obdukcije preminulih od korone koje je izneo Ristić - ipak rađene
17. 07. 2020. u 19:41
ZABRANA ZA GRAĐANE SRBIJE: Od nedelje više ne možemo da ulazimo u ovu zemlju
17. 07. 2020. u 16:00
NOVE MERE U VALjEVU: Još 43 osobe pozitivne na koronu u Kolubarskom okrugu
15. 07. 2020. u 13:43
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
NAGE SLIKE: Zbog ovih radova je Melanija Tramp podigla glas (FOTO)
MELANIJA Tramp (54), bivša prva dama Amerike, osvrnula se na svoje golišave fotografije nastale tokom njene manekenske karijere. Lepa Slovenka iznela je stav o kontroverznim slikama u svojoj objavi na društvenim mrežama, vezanoj za njene predstojeće memoare pod nazivom "Melanija".
19. 09. 2024. u 18:20
Komentari (4)