JAĆIM JE IMAO ŽIVOT ZA FILM: Kako je od čobančeta postao mašinovođa "Plavog voza"
KAKAV je životni put imao Jaćim Radović (87), iz Zlatara, kod Rudog, mogao bi da se napiše zanimljiv roman ili snimi film.
Put od čobančeta do vozača najistaknutijih ličnosti SFRJ nije bio lak.
- Bio je trnovit, a borben, satkan u siromaštvu - kratko opisuje svoj život krepki penzioner koji živi u Sarajevu, a letuje u rodnim Zlatarima.
OD sedam sinova Tome i Vlajka Radovića, iz siromašnog poljoprivrednog domaćinstva u Zlatarima, kod Rudog, najdalje je "doskočio" Jaćim, koji je u penziju otišao 1986. godine, kao mašinovođa lokomotive "Plavog voza", korišćenog za potrebe predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i visokih državnih i političkih ličnosti.
- U Železničku industrijsku školu, u Pofaliće, kod Sarajeva, otišao sam 1948. godine sa pet dinara u džepu. Postao sam mašinbravar i godinu-dve radio u ložionicama i alatnici, uvek masan i garav. Odahnuo sam prvi put u životu odlaskom u Voždovac na odsluženje JNA, kao radio-telegrafista, sa činom desetara - priča, za "Novosti", Jaćim Radović. -
Bila je to odskočna daska za moje dalje napredovanje, po povratku u Sarajevo.
ČEKALO ga je, kaže, školovanje za mašinovođu, pa je šest godina upravljao garavim "ćirom" uskotračnom prugom, a onda je završio kurs za dizel-lokomotive.
- Prvu dizelku - "amerikanku", vozio sam na relaciji Vinkovci-Beograd-Zagreb, a potom i našu dizelku iz "Đure Đakovića" sa imenom "Nada". Ne znam po čijoj preporuci sam prekomandovan za vozača "Plavog voza", ali mu hvala do neba! To je bio pravi gospodski posao. Voz iz jednog dela, sa lokomotivama napred i nazad, napravljen je u Torinu i zvao se "Đuro Pucar", a dodeljen je političkom rukovodstvu BiH. Njime sam Aleksandra Rankovića, ono posle pada na Brionskom plenumu 1966. godine, iz Pule vozom vratio u Beograd. Tako mi je naređeno. Suvozač mi bio Milovan Bajić, a "domaćin" - konobar, Sidan Begović. I tako sam 12 godina, sve do penzionisanja, vozio "Plavi voz" - kaže, za "Novosti", Jaćim Radović.
RADOST penzionerskog života pokvario mu je rat u BiH.
- Bile su to godine strave i užasa, gladi, nemaštine, straha za život. Bošnjak snajperista nakon verbalnih pretnji na vratima stana, uspeo je da me "upuca" u koleno. Sve je to, na sreću, sada daleka prošlost. Život za roman, pun dogodovština. Sada nakon smrti supruge Milene živim sa kćerkom koja je u statusu deteta sa posebnim potrebama. Sin Vladimir, posle fakulteta u Beogradu, gde je stekao diplomu mašinskog inženjera, preselio se sa suprugom Sanjom i decom u Kanadu. Od braće smo u životu još Stojko i ja, takođe stanovnik Sarajeva sa suprugom i sinom. Letujemo svi u Zlatarima, gde smo izgradili novu porodičnu kuću sa pomoćnim objektima. Odavde, opet u Sarajevo i tako, do ko zna kada i koliko još godina - zaključi razgovor Jaćim Radović.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (1)