REVOLUCIJA U SVETU AUTOMOBILA: Srpski stručnjaci u istraživanju koje može da promeni svet (VIDEO)
ISTRAŽIVANjE u kome učestvuje Beogradski univerzitet moglo bi da donese revoluciju u svetu automobila.
Stručnjaci iz Srbije, zajedno sa kolegama iz SAD, Japana i Kanade rade na istraživanju koje može da omogući primenu vodonika kao goriva za automobile.
Motori koje pokreću gorivne ćelije vodonika idealni su jer ne zagađuju životnu sredinu. Koriste kao gorivo vodonik i kiseonik iz vazduha, a jedini nusproizvod je voda, tako da zagađenja nema.
Međutim, ono što je jedan od najvećih problema kod gorivnih ćelija vodonika jeste njihova visoka cena.
Upravo time, odnosno načinom na koji može da se spreči degradacija gorivnih ćelija i produži njihov život kako bi mogle da se primenjuju u komercijalnim vozilima, bavili su se naši naučnici. Oni su to radili zajedno sa kolegama sa američkih univerziteta Džon Hopkins, Viskonsin-Medison, Dreksel, japanskog Došiša univerziteta, te Ouk ridž nacionalne laboratorije u SAD.
Trenutno tek mali broj modela automobila koristi gorivne ćelije vodonika, a predmet proučavanja naših stručnjaka bile su takozvane gorivne ćelije sa polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC).
Kako je objavljeno u članku u časopisu „Nejčr materijals“, istraživanjem su otkrili tehnologiju koja bi mogla da bude korak bliže ka primeni ovakvog pogona u automobilima.
Trenutno se za proces reakcije u gorivnim ćelijama, u kojima se koriste vodonik i kiseonik kako bi se dobila struja za pogon električnog motora, koriste nanočestice zasnovane na platini.
Platina je veoma skupa, a takve gorivne ćelije brzo propadaju i imaju kratak vek trajanja.
Naši naučnici, zajedno sa stranim kolegama, ispitivali su kako da uspore proces degradacije tih nanočestica na atomskom i molekularnom nivou.
Otkrili su da hemijskom upotrebom zlata može da se uspori propadanje PEMFC. Zahvaljujući njihovoj tehnologiji, vek ovakvih gorivnih ćelija mogao bi da bude čak 30 puta duži.
Jedan od rukovodećih naučnika u ovom istraživanju, koje je sprovedeno u Argon laboratoriji u državi Ilinoj, bio je i Vojislav Stamenković.
Stamenković, poreklom iz Srbije i doktorand Beogradskog univerziteta, jedan je od glavnih istraživača u toj američkoj laboratoriji.
rs.sputniknews.com
Preporučujemo
ZAPOŠLjAVANjE SE NASTAVLjA: U kompanija Aptiv pakard radiće čak 4.200 ljudi
08. 09. 2020. u 14:48
STRAVIČAN INCIDENT SA ELEKTRIČNIM AUTOMOBILOM: Eksplodirao tokom punjenja (VIDEO)
03. 09. 2020. u 16:35
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (1)