"NOVOSTI" SAZNAJU: Počinje prikupljanje plazme pacijenata u Kragujevcu i Užicu
PRIKUPLjANjE plazme pacijenata koji su preležali kovid 19, uskoro će početi i u Kragujevcu i Užicu, saznaju "Novosti".
Doktor Nataša Vavić, transfuziolog, načelnik Odeljenja za donorske afere Instituta za transfuziju Srbije, potvrdila nam je da su službe za transfuziju u ovim centrima dobile neophodnu opremu i da su spremne da se pridruže Beogradu, Novom Sadu i Nišu, u kojima se sprovodi projekat započet pre oko pet meseci.
Otkako je prvi davalac donirao rekonvalescentnu plazmu 11. aprila, u Institutu za transfuziju krvi u Beogradu, program prikupljanja plazme odvija se svakodnevno.
Broj davalaca kovid 19 plazme se svakodnevno menja. Trenutno ih je nekoliko stotina.
- Više davalaca je doniralo plazmu već nekoliko puta, neki i po pet puta - objašnjava dr Vavić.
Doniranje plazme obavlja se pomoću separatora krvnih ćelija i komponenata. Iz davaočeve krvi se prikuplja samo određena količina plazme, a svi ostali sastojci krvi se istovremeno, tokom procedure, vraćaju kroz isti, jedan ubod u venu.
NE MOŽE SVAKO DA BUDE DONOR
DA bi neko mogao da donira plazmu mora biti zdrav, jer mi istovremeno i podjednako brinemo o zdravlju i davaoca i primaoca - navodi dr Nataša Vavić. - Davalac bi trebalo da bude bez hroničnih, malignih ili autoimunih bolesti. Potrebno je da potencijalni davalac ima pozitivan test na SARS-KoV-2 PCR metodom ili pozitivna IgG antitela, kao i da je 14 dana bez simptoma bolesti. Donori treba da budu stariji od 18 i mlađi od 60 godina, sa telesnom masom iznad 60 kilograma, adekvatnim venskim pristupom... Ukoliko je davalac ranije primao transfuzije ili je reč o ženskoj osobi koja je imala trudnoće, potrebno je da se urade skrining testovi na anti-HLA antitela.
- Procedura plazmafereze traje oko 40 do 60 minuta, a uobičajeni vremenski period između dve procedure je 15 dana - objašnjava dr Vavić. - Količina donirane plazme je oko 600 ml ili 10 ml po kilogramu telesne mase. Donirana količina se nadoknadi za 48 sati.
Postoje jasni kriterijumi ko može da donira krvnu plazmu, a neki sa spiska davalaca su odlagani jer se još nisu dovoljno oporavili od kovida. Odbijenih, tj. odloženih doniranja, kako kaže dr Vavić, bilo je oko 20 odsto, a mnoge osobe koje su želele da budu donori, i pre kovida, imale su neke druge bolesti zbog kojih inače ne ispunjavaju kriterijume za doniranje ni krvi ni plazme. Oni kod kojih je virus korona izazvao i upalu pluća, odlagani su na tri meseca.
Plazmom je u Srbiji dosad tretirano više od 200 pacijenata sa najtežom formom kovida. Efekat antikovid krvne plazme ispituje se u Kini, Rusiji, nekim članicama EU, Americi, ali je Svetska zdravstvena organizacija još smatra "eksperimentalnom terapijom". Za SZO rezultati ove terapije koje prijavljuju zemlje pojedinačno, ipak, još nisu "dovoljno ubedljivi" i traže dodatna praćenja i procene.
- Terapiju plazmom je teško standardizovati, s obzirom na to da ljudi proizvode različite nivoe antitela i da plazma mora individualno da se prikuplja od oporavljenih pacijenata - stav je SZO.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)