VAZDUH NAM SVE "CRVENIJI": Beograd i nekoliko drugih gradova Srbije, po podacima sajta "Ervizual", često među najzagađenijima u svetu
BEOGRAD je ponovo bio među najzagađenijim gradovima na svetu. Lošiji vazduh, pre nekoliko dana, bio je samo u Nju Delhiju. Podaci sa međunarodnog sajta "Ervizual", koji koristi podatke naše Agencije za zaštitu životne sredine i drugih državnih ustanova koje obavljaju ovakva merenja, zacrvenio je srpsku prestonicu i ponovo ukazao da drastično veće količine kancerogenih praškastih materija u vazduhu. Osim Beograda, najzagađeniji gradovi u Srbiji su Pančevo, Užice, Smederevo, Bor...
Srbiju ovaj problem muči već decenijama, a pomaka u rešavanju gotovo da nema. Stručnjaci upozoravaju da su najveći zagađivači vazduha u našoj zemlji termoelektrane, kućna ložišta i saobraćaj. "Slika" našeg vazduha sada će biti i lošija zbog početka grejne sezone i sagorevanje fosilnih goriva.
- Najveći problem su sitne čestice PM 10 i PM 2,5 koje nastaju u termoelektranama i kućnim ložištima zbog sagorevanja uglja - objašnjava Dubravka Relić, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu. - Čestice ne vidimo i što su sitnije, kao ove PM 2,5 to su i opasnije. One lakše uđu i u najdublje delove pluća, za razliku od krupnih, koje možemo i da izbacimo. Problem sitnih čestica je i taj što one vezuju za sebe čak i najopasnija jedinjenja, kao što su hlorovani aromatični ugljovodonici. Među njima ima i kancerogenih poput benzoapirena. Tu je i benzen iz izduvnih gasova automobila i iz rafinerija, koji dokazano izaziva leukemiju.
Prema rečima profesorke Relić, na te čestice "kače" se i razni metali, a među njima je i arsen. Njega ima u našem uglju, izbacuje se sa praškastim česticama, a veoma je kancerogen.
- Udahom se lako veže za alveole i što su sitnije čestice, brže prodru u krvotok - objašnjava profesorka Relić. - Jedino rešenje za ovo aerozagađenje je da se ne sagorevaju fosilna goriva. Uz to, na povećane koncentracije zagađujućih materija u vazduhu utiču i vremenski uslovi. Zbog toga zimi, noću ne bi trebalo da otvaramo prozore, naročito kada osetimo neprijatan miris napolju. Beogradu je spas vetar, ali je problem sa gradovima u kotlinama.
Kako nam je ispričala profesorka, termoelektrane su veliki zagađivači vazduha. Beograd ima dodatni problem i sa fabrikom auto-delova u Bariču, a tu su deponije, na kojima se svašta pali, a o tome niko ne vodi računa.
- Država bi trebalo da spusti cenu gasa, ali i sama da počne da ga koristi - govori naša sagovornica. - Svima se, nažalost, više isplati da koriste ugalj.
Najveći srpski zagađivač vazduha, ali i životne sredine, jeste Termoelektrana "Nikola Tesla". Izveštaji Centra za istraživanje energije i čistog vazduha CREA stavili su srpsku termoelektranu na deveto mesto na listi najvećih zagađivača sumpor-dioksidom na svetu.
U Agenciji za životnu sredinu u ponedeljak nisu želeli da komentarišu zagađenje vazduha u Beogradu i Srbiji.
PREKORAČENjA
NIVO opasnih čestica PM 2,5 ne bi smeo da bude viši od 50 mikrograma po metru kubnom. Kada smo bili među najzagađenijim gradovima u svetu, u srpskoj prestonici vrednost ovih čestica bila je osam puta veća.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)