OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE JEDAN OD PRIORITETA: Počeli restauratorski radovi na arheološkom nalazištu Mora Vagei
U MIHAJLOVCU kod Negotina počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na arhitektonskim strukturama kasnoantičkog utvrđenja Mora Vagei.
Reč je o utvrđenju, dimenzija 18,5 sa 18,5 metara na nekadašnjoj levoj obali Kameničkog potoka, kod samog njegovog ušća u Dunav, izgrađenim krajem trećeg i početkom četvrtog veka naše ere, a obnovljenim u šestom veku.
Konzervatorsko-restauratorske radove sa pet miliona dinara finansira Ministarstvo kulture i informisanja. Radovi se izvode po prošlogodišnjem projektu Muzeja Krajine u Negotinu, čiji je rukovodilac arheolog muzejski savetnik Muzeja Krajine u Negotinu, Gordan Janjić.
Stručni nadzor nad konzervatorskim radovima vrši Goran Radosavljević, diplomirani inžinjer arhitekture iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš, a radove izvodi građevinska kompanija „Tasić Mitre d.o.o.“ iz Smedereva.
Mora Vagei, četvorougaono utvrđenje nalazilo se na tadašnjem rimskom putu Egeta – Akvis i jedno je od utvrđenja duž Rimske vojne granice na Dunavu u Srbiji koji se nalazi na preliminarnoj Listi svetske baštine.
Inače, arheološka istraživanja na ovom lokalitetu sprovedena su početkom osamdesetih godina prošlog veka, pa je tom prilikom konstatovano da je u pitanju kasnoantičko utvrđenje podignuto na ruševinama manjeg utvrđenja iz prvog veka, da je građeno kombinacijom kamena i opeke sa kullom dimenzija šest puta šest metara koja se na četiri stuba uzdizala u sredini.
Utvrđenje Mora Vagei, ali i arheološko nalazište Ćetaće u Radujevcu kod Negotina, kao i kladovska nalazišta Glamija u Rtkovu i Egeta u Brzoj Palanci su i deo projekta regonosciranja desne obale Dunava od Prahova do Kladova, ali i uređenja projekata raščišćavanja i uređivanja i prezentacije koji su sprovedeni u periodu od 2016. do prošle godine.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)