SVAKI DAN KAO HOD PO ŽICI: "Novosti" u Infektivnoj klinici, gde se doktori i sestre mesecima bore protiv nevidljivog neprijatelja
MNOŠTVO zabrinutih ljudi grozničavih očiju, spuštenih glava, od jutra do mraka, ćuteći čeka rezultate testa na koronu ispred prijemne ambulante Infektivne klinike u Beogradu.
Svakog dana sve ih je više, popunjeni su svi bolnički kreveti u zgradi staroj ceo vek.
- Neprestano pratimo stanje pacijenata, jer se situacija menja za samo nekoliko trenutaka, nema pravila - kaže glavna medicinska sestra Zorica Nikolić na Odeljenju za nejasna febrilna stanja i kliničku farmakoterapiju, popularnom antikovid-odeljenju.
- Ljudi često dolaze sa lakšim simptomima, a onda se situacija pogoršava. Radimo pod izuzetnim pritiskom, smene traju 12 sati.
Elan i humanost medicinskih radnika Infektivne klinike još su upečatljiviji kada se pogleda tužna i oronula bolnička zgrada. Tek kada je pošast zakucala na svačija vrata, svi su se setili ove institucije i otkrili nevidljive heroje koji tu rade. Njihov život je hod po tankoj niti, svakodnevno rizikuju svoje zdravlje brinući o zdravlju drugih. Niko nije izuzet, uključujući i direktora Infektivne klinike prof. dr Gorana Stevanovića, koji je i sam oboleo od korone.
Uigrani tim radi kao da je on sa njima, lekari, medicinske sestre i tehničari bdiju nad pacijentima čije oči okružene tamnim podočnjacima s dečjom željom za utehom gledaju u oči medicinara koje pomno motre iznad maski.
- Kao iskusan lekar želim da poručim da ovde treba dovesti kolege iz drugih ustanova i studente da uče kako se radi sa pacijentima - sa zahvalnošću govori docent dr Slavica Jeremić, koja se našla "sa druge strane stetoskopa". - Zapanjujuće je kada u ovoj staroj zgradi shvatate da dobijate tretman i terapiju na svetskom nivou. Najvažniji medikament je, ipak, briga lekara, sestara i tehničara o nama. Oni su neprestano tu, uvek sa osmehom i lepom rečju, prosto neverovatno.
Ovde mi je druga porodica
PACIJENTI Infektivne klinike ne štede reči hvale za lekare i sestre koji brinu o njima.
- Sportista sam, 36 godina nisam bila kod lekara, a onda kao da me je grom udario, temperatura, nesvestica, gušenje - uzbuđeno govori Biljana Krneta. - U ambulantu sam stigla na kolicima, ponavljala sam samo: "Umreću, umreću...".
Ovi divni ljudi su me vratili u život. Oni su sada moja druga porodica.
Naša sagovornica zastaje i hvata vazduh, jer se pluća pogođena koronom brzo zamaraju. Nizanje pohvala nastavljaju Stana Pešić i Cvetanka Mijailović.
Iza maski i vizira vidi se kako zbog komplimenata rumene lica mladih sestara Valentine Đenić i Jelene Radoičić, koje pomno paze na pacijente tokom razgovora. Čim su nas izvele iz sobe vratile su se da provere stanje bolesnica.
Iskusna glavna sestra, veteran u borbi s infektivnim bolestima, šef tima nevidljivih heroja, tiho govori:
- Teško je. I mi imamo porodice koje volimo, ali kada dođemo kući nikoga ne smemo da zagrlimo i poljubimo, već trčimo pravo u kupatilo da se detaljno dezinfikujemo. Pa i posle toga zaziremo od bliskog kontakta. Taj pritisak da nikoga ne ugrozimo i da ostanemo sposobni da pomažemo svima, osećamo na ulici, u prevozu, svuda. Ovde rade i bračni parovi sa malom decom, kojima je najteže. Zato molimo naše sugrađane da nose maske i peru i dezinfikuju ruke. Korona nije teorija zavere. Najgore je kada neko stigne ovde da bi se u to uverio.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)