RAĐANJE STUDENTSKOG BUNTA: Protesti i štrajkovi na beogradskom univerzitetu
BEOGRADSKI univerzitet je od svog osnivanja imao izrazito slobodarsku tradiciju.
Svoja nezadovoljstva opštim stanjem u društvu izražavali su štrajkovima i demonstarcijama. Sudeći po hroničarima iz devetnaestog veka prva „obustavu rada“ na Visokoj školi zabeležena je još 1871. godine. Studenti su bojkotovali nastavu jer su ondašnje vlasti dale otkaz Aćimu Ćumiću, profesoru krivičnog prava.
Podsetimo da je u međuratnom periodu, na Beogradskom univerzitetu organizovano 88 demonstracija sa preko 40.000 učesnika, 22 štrajka. Rad beogradskih fakulteta prekidan je 13 puta u trajanju od 93 dana. U obračunima sa policijom uhapšeno je oko 2.600 studenata, ranjeno oko 200, ubijeno 4, dvoje je umrlo od posledica ranjavanja, a 6 studenata je nestalo.
I poratnom periodu, kada vlast preuzima Komunistička partija, među beogradskim studentima građanske orijentacije dolazi do antirežimskih istupanja, kritikuje se politički i društveno-ekonomski sistem vladajuće partije. Njima će se ubrzo, posle raskida na relaciji Moskva - Beograd, priključiti kolege koji su bili prosovjetske orijentacije.
Sredinom pedesetih godina prošlog veka , kada je Zapad počeo da širi ruke prema Jugoslaviji, a nesporazumi sa prvom zemljom socijalizma delimično izglađeni, na Univerzitet pristiže generacija akademskih građana koja je vaspitana u novonastalim društvenim okolnostima. Iako opredeljeni za socijalizam, kod njih se budi kritički duh .
Studenti očekuju da narodna vlast ispuni obećanja o boljem i slobodnijem životu. Svoja nezadovoljstva, naravno, iskazivali su u prvim demonstracijama i štrajkovima. Njihovi zahtevi za većom slobodom nisu podrazumevali zapadni model višepartijske demokratije i kretali su se u okviru komunističkog i socijalističkog pogleda na svet i afirmaciju ideje samoupravnog socijalizma i socijalne pravde.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)