ŠTITIĆE I OD NOVOG SOJA, SAMO SLABIJE: Dr Radmilo Petrović smatra da, uprkos mutaciji, cepivo protiv korone nema alternativu
SVE vakcine napravljene protiv kovida 19, štitiće i od novog, mutiranog virusa i infekcije koja će najverovatnije biti označena kao kovid 20. Nije poznat, međutim, stepen njihove zaštite. Primarijus dr Radmilo Petrović, epidemiolog, kaže, za "Novosti", da će njihova zaštitna moć protiv izmenjenog virusa, sigurno biti manja nego protiv kovida 19, ali da "vakcinu svakako treba primiti".
Detektovanje novog, izmenjenog virusa, u jeku pandemije, upalilo je novi alarm za uzbunu, ali naučnici tek traže odgovore koliko je kovid 19 zapravo mutirao.
- Ne znamo ni koliko, niti u kom segmentu je izmenjen. Kažu da se lakše prenosi, ali nije poznato da li izaziva i težu kliničku sliku. Za takvo saznanje potrebno je vreme i analiza velikog broja slučajeva zaraze - kaže dr Petrović.
Bez obzira na opravdanu euforiju zbog pojave više vakcina, Petrović ipak smatra da cepivo, bar zasad, ne može značajno da utiče na tok pandemije. Jer, dostupne su samo ograničene količine vakcine, a mnoge zemlje neće moći uopšte da je nabave.
- Čak i da stigne dovoljno vakcina, uz najbolju organizaciju imunizacije, potrebno je da prođe mesec i po, dva da bi se napravio zaštitni bedem od virusa - objašnjava dr Petrović. - Čini mi se da je svaka od dosad napravljenih vakcina na neki način nedovršena. Jedna od tih "nedovršenosti" su svakako uslovi čuvanja. Da bi mogla masovno da se primenjuje vakcina mora da bude stabilizovana, odnosno da može da se transportuje i čuva na temperaturi između plus četiri i plus osam stepeni Celzijusa.
Naš sagovornik kaže da je najbolje kada je vakcina u pojedinačnom pakovanju, ali i da sad nije vreme za veliko biranje, pa se to mora nadomestiti povećanim oprezom pri rukovanju sa vakcinom.
- Među tim vakcinama je i ona koja mora da se skladišti na minus 70 stepeni. Pakovana je u bočicama od pet doza i kada se odmrzne mora da se upotrebi u roku od pet dana. Zbog tih tehničkih karakteristika nepravilna upotreba za posledicu može da ima manji zaštitni efekat. U iščekivanju veće količine vakcina, jer ovih nepunih 5.000 koje prve stižu su samo kap u moru, trebalo bi nabaviti veliku količinu špriceva za jednokratnu upotrebu.
PROIZVODNjA U POGONU "TORLAKA"
IAKO Rusi nisu otkrili koliko je potrebno za proizvodnju serije vakcina, doktor Radmilo Petrović uveren je da je najbrži način da se obezbedi dovoljna količina za masovnu imunizaciju, pokretanje zajedničke rusko-srpske proizvodnje u "Torlaku".
- "Torlak" ima prazne, namenski pravljene prostorije, tako gde je nekad proizvodio vakcinu protiv dečje paralize i u tom delu može da organizuje proizvodnju antikovid cepiva - kaže dr Petrović.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)