VLADO STRUGAR: Za Krležu su 1918. Srbi braća oslobodioci, a mnogo vremena docnije, srbijanske čete su okupacione
ANDREJ Mitrović reče da je Jugoslavija započela svoje postojanje kao država pomirenja. Zaista, tako je!

Vlado Strugar / Arhiva
Mitrović je, da bi primerom objasnio pomirenje, spomenuo izvesnog Hrvata, višeg oficira, koji je bio na visokoj dužnosti u komandi austrougarskog guvernmana okupirane Srbije (1916-1918), i da se on javlja u danima ujedinjenja kao vojni stručnjak Zemaljske vlade u Zagrebu.
Srbija nije tražila da se tom dojučerašnjem neprijatelju oduzme punomoćstvo; ali je onamo, u Zagrebu, taj oficir bio javno porečen na svečanosti, koju Udruženje jugoslavenskih žena bejaše priredilo u čast srpskih oficira; naime, kad je poverenik za narodnu odbranu predstavio tog časnika kao svoga saradnika, mladi književnik Miroslav Krleža je dovikiuo s dna dvorane: "Dolje s njim"! Istog časa, Krleža je uhapšen sa još dvojicom socijalista.
Krleža je u socijaldemokratskom listu "Sloboda" (21. novembra 1918) objasnio zašto se usprotivio onolikom udostojenju jednog austrougarskog oficira: "Žalosno je što se našlo ljudi koji mi nisu dozvolili da svoj govor dovršim i da pozovem braću Srbe osloboditelje da nas doista oslobode od ovog junkerskog, crnožutog, sredovječnog sistema, nas bijednu domobransku i infanterijsku raju."
NAVEŠĆU i kako Krleža dolazak srpske vojske naziva u svom članku "Titova sedamdesetogodišnjica" (štampanom u knjizi "Spomenica Titu", JAZU, Zagreb, 1981, str. 49): "O stvarnom, neobično složenom slučaju političkog ujedinjenja SHS, s obzirom na način kako je političko ujedinjenje, u obliku svršenog čina oružjem, na temelju okupacije bivšeg austrijskog terena po srbijanskim, respektive savezničkim četama, bilo provedeno u djelo, partijska diskusija nije dala nikakve stvarne ni praktične direktive."
Koliko različito: onda, Srbi su braća oslobodioci, a mnogo vremena docnije, srbijanske čete su okupacione. Što je istinito prvo, kao neposredna reč o vlastitom doživljaju, ili poslednje, kao naknadno i svrsishodno političko izjašnjenje.
Čitajući ondašnje javne vesti i službena saopštenja, sudimo da je srpska vojska bila tražena da doće u Hrvatsku i Sloveniju da bi pomogla u zaštiti ovih pokrajina protiv italijanske armije koja je ušla i zaposela velik i dug pojas jugoslovenskog zemljišta (kao, dotad, austrougarsko područje). Bila je gotovo svuda dočekana kao bratska i slavna vojska.
PREMA napisu u listu "Obzor" (2. februara 1919), rekao je (dan pre) Anton Korošec, voća Slovenske ljudske stranke, pored ostalog: "Slovenci očekuju mnogo od srpskih intelektualaca u zajedničkoj borbi za Istru, Goricu i Trst. Želimo, da je srpskim intelektualcima naša slovenska zemlja isto toliko draga kao i Banat i Makedonija. Slovenci su zahvalni Srbiji i srpskoj vojsci, jer ona mnogo čini za obranu naše teritorije. Tomi pomaže mnogo i to što je na čelu srpske vojske vojvoda g. Mišić, koji je veliki pobornik za osloboćenje Slovenaca."
Verovatno će se jednom, pred sudom istorije, postaviti i ovakvo pitanje: Koje je od dva suparnička nastojanja najvećma proizvodilo politički razvitak monarhije (1918-1941), možda čak i republike (1945-1974): demokratski obrazac koji državi Jugoslaviji daje Srbija ili uslovljavanje Jugoslavije uobličavanjem samouprave Hrvata?
Ako će neki izučavalac tog razvoja ustanoviti da je prenošenje Srbije Jugoslaviji bilo uveliko uzrokovano i pomenutim hrvatskim uslovljavanjem, to bi valjda bio prvi stupanj čitavog iznosa, jer sav tok biva takav da se Srbija rastaje od svoga načela i iskustva, to jest, najzad pristaje da se Jugoslavija upravno preinači od države građana u državu nacija (ustanovljenjem Banovine Hrvatske 1939. godine).

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)