KO JE BIO VLADIKA ATANASIJE JEVTIĆ? Išao na Bogosloviju sa mitropolitom Amfilohijem, poznat kao jedan od najvećih teologa
UMIROVLjENI episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije Jevtić preminuo je posle teške borbe sa virusom korona u Trebinjskoj bolnici.

Foto: Printscreen
Njemu se stanje pogoršalo pre dva dana, nakon čega je priključen na respirator zbog obostrane upale pluća.
Vladika Atanasije je bio jedan od najznačajnijih teologa i autor velikog broja radova i knjiga, kao i prevoda najvažnijih dela pravoslavne misli.
Atanasije je rođen kao Zoran Jevtić 8. januara 1938. godine u selu Brdarica kod Šapca. Završio je bogosloviju u Beogradu (u generaciji sa episkopima Amfilohijem i Lavrentijem). Upisao je Bogoslovski fakultet 1958, a zamonašen je 3. decembra 1960. godine.
Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu juna meseca 1963, a sledeće 1964. godine odlazi na Teološku akademiju na Halki (Turska), a potom na Teološki fakultet u Atinu. Tu je odbranio doktorsku tezu iz dogmatike na temu „Eklesiologija apostola Pavla po Svetom Jovanu Zlatoustom“.
U jesen 1968. godine odlazi u Pariz, gde najpre nastavlja bogoslovske studije na Institutu Svetog Sergija i dalje usavršava znanje francuskog jezika. Posle provedene jedne godine izabran je za profesora na Institutu. Naredne tri godine je predavao Uvod u bogoslovlje i Patrologiju sa Asketikom, a poslednju godinu predavao je i Istoriju crkve vizantijskog perioda.
Vratio se iz Pariza 1972. godine i od tada je na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu niz godina predavao Istoriju hrišćanske crkve, neko vreme Istoriju srpske crkve, a 1987. izabran je za redovnog profesora Patrologije. Biran je za dekana Bogoslovskog fakulteta u periodu 1980—1981. i 1990—1991. godine.
Tokom rada na fakultetu, objavio je oko stotinu naučnih radova. Otvoreno istupa, zahvaljujući odličnom poznavanju filozofske i teološke misli i svojom svestranošću, ostvarujući dijalog sa tadašnjim zastupnicima marksizma i materijalizma.
Od 1991. bio je episkop banatski, a već sledeće godine je određen za episkopa zahumsko-hercegovačkog. Izabran je za prvog rektora novootvorene Duhovne akademije Svetog Vasilija Ostroškog u Srbinju, 1994. godine. Usled teške povrede, povukao se sa arhipastirskih dužnosti uz saglasnost Svetog arhijerejskog sabora. Privremeno je vršio dužnost administratora Eparhije raško-prizrenske, nakon razrešenja episkopa raško-prizrenskog Artemija.
Preporučujemo

EPISKOP ATANASIJE U TEŠKOM STANjU: Na kiseoniku je, ima upalu oba plućna krila
02. 03. 2021. u 12:55

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (1)