Branislav je počeo svoj pionirski poduhvat kad niko nije znao kako treba uzgajati borovnice: Ovo je recept za organsku plantažu
U NASELjU Grabovci kod Rume Branislav Rahar je pre 14 godina počeo svoj pionirski poduhvat.

Foto: Ustupljene fotografije
Uzgoj aronije i nije bio tako popularan niti se o tome mnogo znalo, ali se i te kako razvijala svest o pozitivnim zdravstvenim i nutritivnim svojstvimaove bobičaste biljke. Krenuo je sa zasadom aronije na 2,6 ha, a danas se ta cenjena žbunasta biljna vrsta iz porodica ruža u njegovom gazdinstvu prostire na 12 ha.
– Znao sam da aronija ima visoku prirodnu otpornost i skromne potrebe za agrotehničkim merama te da je zbog toga pogodna za organsku poljoprivrednu proizvodnju. Osim ove vredne prehrambene i lekovite biljke bavim se i proizvodnjom borovnice na površini od 2.75 ha. Cela plantaža borovnice je pokrivena protivgradnom mrežom kao i savremenim irigacionim sistemom što je veliki uspeh. I plantaže aronije su takođe u intenzivnom uzgojnom sistemu sa irigacionim sistemom,mašinskim održavanjem što podrazumeva međuredno košenje, okopavanje...
Branislav je svestan koliko mašine olakšavaju ovaj težak posao, pa je od početka svaki zarađeni dinar ulagao u mašinski park. Ponosan je što na njegovu plantažu često dolaze oni koji bi da se i sami isprobaju u tom poslu, a njemu nikada nije teško da ljudima nesebično prenese stečena znanja i iskustva.
– Kod nas se o uzgoju aronije i borovnice nije mnogo znalo. Trebalo je puno truda, čitanja literatute i saradnje sa stručnjacima da bi se stiglo do današnje proizvodnje. Imamo i d.o.o.Trueberry preko koje radimo posao vezan za preradu i prodaju matičnih sokova od aronije. Puno toga ima ali ovo je u kratkim crtama.

Foto: Ustupljene fotografije
Branislav kaže da za sada ima jednog radnika u u stalnom radnom odnosu i popriličan broj sezonskih radnika kako na samom održavanju plantaža tako i u berbi borovnice.
– Berbu aronije sam rešio kombajnom, ali berba borovnice je problem. Teško je pronaći ljude u periodu kada je treba obrati, ali se nadam da ćemo i za to pronaći rešenje.
Branislav je takođe među kandidatima u izboru za "Najdomaćina 2023".
U toku je izbor za najboljeg poljoprivrednika Srbije u pet kategorija. Ukupni nagradni fond iznosi 7.000.000 dinara, dok je glavna nagrada za Najdomaćina Srbije 2.000.000 dinara! Kategorije su stočarstvo, ratarstvo, voćarstvo, povrtarstvo i organska proizvodnja, a prijave se vrše klikom na link.
Svakog dana, predstavljaćemo kandidate na osnovu njihovih prijava za učešće. Imaćete tako priiku da ih upoznate kroz njihovu "ličnu kartu".
*Gazdinstvo: Ovo domaćinstvo je u vlasništvu Branislava Rahara
*Mesto: Grabovci kod Rume, Sremski okrug
*Naziv farme: "Branislav Rahar"
*Delatnost: Voćarstvo - organski plantažni uzgoj aronije i borovnice
*Dalja prerada: Prerada i prodaja matičnih sokova od aronije - d.o.o.Trueberry
*Mreže: Fb Branislav Rahar

Foto: Ustupljene fotografije
Podsetimo, pored vaših prijava žiri će koristiti i jasno definisane kriterijume da izdvoji 100 najboljih poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, od kojih će nakon toga izdvojiti 11 najboljih.
Ako vaš porodični posao ili posao neko koga znate odgovara navedenim kriterijuma pozivamo vas da se prijavite klikom na ovaj link.

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)