VRELINA, POŽARI, OLUJE PRETE DA UGASE AGRAR: Može li srpska poljoprivreda da se izbori sa klimatskim promenama
EVROPA je zbog vrelog leta nakupila u ovoj godini štetu u poljoprivredi od 43 milijarde evra. Razlog su klimatske promene. Suša, oluje, požari, mraz... Perspektiva je još mračnija - očekuje se da do 2029. godine gubici porastu na 126 milijardi evra!? I naša Srbija prati ove trendove. U poslednjih četvrt veka imali smo osam ekstremnih suša, a računa se da smo pretrpeli štetu od 9,5 milijardi evra.
Foto: N. Fifić
Ove godine je najviše stradalo voćarstvo. Tradicionalno tople zime ranije bude stabla koja propupaju pre vremena, a onda ih saseče aprilski mraz. Voćnjake masakrira. Domaćih kajsija nije ni bilo, a svima nam je u sećanju cena trešanja na tezgama koja je dostizala i 1.200 dinara za kilogram. Što ne potamani mraz, dotuče grad. Ako, kojim slučajem, nešto i pretekne, letnje žege ga dokrajče.
Šteta, šteta, šteta. I tradicionalne kulture su na udaru. Na nekim našim njivama neće biti ni kilograma kukuruza, a krompiraši se žale da krtole neće biti od proizvođača južnije od Save i Dunava. Čekati i gledati u nebo i nadati se da dogodine valjda neće ponovo je suludo. Zato je potrebno ozbiljno se uhvatiti ukoštac sa ovim problemom.
Da li je rešenje u intenzivnom ulaganju u sisteme za navodnjavanje? Da li svaka njiva mora da se zaliva? Postoje li sistemi koji efikasno štite od mraza i grada? Da li je vreme da odustanemo od nekih kultura i opredelimo se za one najotpornije na trenutnu klimu? Koliko je važna agro-tehnička priprema?
Dobili smo veoma dobre odgovore. Zaključak tokom izrade našeg serijala je da imamo stručne ljude, koji imaju i znanje i ideje. Koji prate iskustva iz drugih zemalja i nude predloge. Ukoliko i država prepozna problem i oformi tim za izradu strategije, ali i odmah uđe u borbu protiv klimatskih promena, biće i nade. Istina je da će se teško pobediti nemilosrdna klima, ali štete mogu da se svedu na najnižu moguću meru. Ako su zemlje koje nemaju ni približno plodno zemljište kao mi uspele, valjda možemo i mi.
Procenat društvenog proizvoda
KOLIKA je šteta od klimatskih promena govore studije u kojima se konstatuje da su tri evropske zemlje: Grčka, Bugarska, Kipar i Malta u ovoj godini doživele štetu u iznosu jednog procenta bruto društvenog proizvoda za 2024. godinu. Odmah iza njih su Italija, Španija i Portugalija.
RUSI OBJAVILI SPISAK NAJVEĆIH NEPRIJATELjA: Evo na kom je mestu Hrvatska
RUSKI ski list „Vzgljad“ sastavio je i u utorak objavio „Rejting neprijateljskih vlada“ kako bi pokazao razliku između država koje se svesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su na tu odluku „protiv njihove volje naterale spoljnopolitičke okolnosti“, prenosi Slobodna Dalmacija.
14. 11. 2025. u 16:54
ZELENSKI ALARMIRAO EVROPU: Rusija će pokrenuti veliku agresiju na kontinent, poznata i godina
UKRAJINSKI predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija planira da pokrene veliku agresiju na evropskom kontinentu 2029. ili 2030. godine, navodeći da na to ukazuje povećana ruska proizvodnja oružja.
13. 11. 2025. u 10:54
Policija uletela na svadbu, HAPSI MLADU - a tek objašnjenje! Ovo je LUDNICA (VIDEO)
ČAK i na najlepšim svadbama ponekad se dese nepredviđene situacije, sitne greške ili čak veći incidenti.
14. 11. 2025. u 16:23
Komentari (0)