CRVENO ZLATO POD ZAŠTITOM DRŽAVE: Hoće li i cena biti veća?
SRPSKA malina uskoro bi mogla da dobije precizno definisanu oznaku porekla, što bi omogućilo da se domaći proizvod jasno izdvoji od uvozne robe i nedvosmisleno označi kao plod iz Srbije. Cilj je zaštita kvaliteta i jačanje prepoznatljivosti „crvenog zlata“ na domaćem i inostranom tržištu.
Foto M. ANđela
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić razgovarao je u Arilju sa predstavnicima Udruženja Vilamet i proizvođačima maline. Poručio je da država u potpunosti razume značaj malinarstva za izvoz, prihode gazdinstava i opstanak sela, te da će sektor dobiti konkretnu podršku.
Kako je naveo, prekomeran uvoz, naročito tokom berbe u Srbiji, neće biti dozvoljen. U prvom delu godine proizvođačima je namenjena podrška od 18.000 dinara po hektaru, a isplata se očekuje do kraja marta. U drugoj polovini godine planirano je dodatno povećanje subvencija za voćare, sa ciljem daljeg jačanja proizvodnje.
Srbija proizvela 82 i po tone
Agroekonomski analitičar Branislav Gulan za Biznis.rs navodi da je Srbija u 2025. godini proizvela 82.577 tona maline. Prema procenama stručnjaka, potencijal je znatno veći – između 110.000 i 120.000 tona godišnje, ali pod uslovom obnove zasada kvalitetnim sortama, kontrole uvoza i sistemske podrške države. Bez toga, upozorava Gulan, postoji rizik od daljeg pada proizvodnje i gubitka tržišnih pozicija.
Pozivajući se na analizu Miroslava Zdravkovića, Gulan ističe da je Srbija u trećem tromesečju 2025. godine po količini izvoza pala na treće mesto sa 19.000 tona. Ispred su bile Poljska sa 33.000 tona i Ukrajina sa 25.400 tona, dok su iza Srbije ostale Kina i Čile.
Po vrednosti izvoza, Poljska je u tom periodu ostvarila 95 miliona evra, Srbija 92,9 miliona, a Ukrajina 62,3 miliona evra. Ipak, Gulan napominje da je Srbija do trećeg tromesečja bila vodeća po ukupnoj vrednosti izvoza i da je među najvećim proizvođačima imala najvišu cenu.
Izvozna cena srpske maline porasla je sa 3,54 evra po kilogramu u drugom kvartalu 2025. na 4,88 evra u trećem kvartalu, što je bilo više u odnosu na Poljsku, Ukrajinu, Kinu i Čile. Više cene su imale pojedine zemlje regiona, ali sa znatno manjim izvoznim količinama.
Istovremeno, Srbija je u trećem tromesečju 2025. zabeležila rekordan uvoz od 5.013 tona zamrznute maline. Najveće količine stigle su iz Poljske, potom iz Ukrajine, Moldavije, Belorusije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Uvođenje jasne oznake porekla trebalo bi da doprinese većoj transparentnosti na tržištu i boljem pozicioniranju domaće maline, ali ostaje pitanje da li će taj korak biti dovoljan da se dugoročno poveća cena i stabilizuje proizvodnja.
(Biznis.rs)
BONUS VIDEO:
"NOVOSTI" SA BERAČIMA MALINA KOD ARILjA: Rekord upisao Huan iz Vijetnama - u danu ubrao 124,5 kg
Preporučujemo
VINOGRADARI, OVO JE REŠENjE: Kako sprečiti sušenje vinove loze - pojavu eske?
17. 02. 2026. u 17:08
DA LI VREME POGODUJE ŠLjIVAMA? Evo kakav se rod očekuje ove godine
16. 02. 2026. u 15:59
OVO JE BUDUĆNOST POVRTARSTVA: Stručnjak objasnio kako treba gajiti povrće i zašto
15. 02. 2026. u 16:59
POLjOPRIVREDNICI, OBRATITE PAŽNjU: Evo kada počinje prijava za povoljne kredite
14. 02. 2026. u 14:55
MEDVEDEV BRUTALNO ZAPRETIO UKRAJINI, FRANCUSKOJ I BRITANIJI: Rusija bi morala odgovoriti nuklearnim udarom
ZAMENIK predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je da bi Rusija mogla upotrebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ukoliko bi Pariz i London Kijevu pružili nuklearnu tehnologiju.
24. 02. 2026. u 13:45
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)