OVO JE NAJSKUPLJI DUG U SRBIJI: Kakva je razlika između dozvoljenog i nedozvoljenog minusa i kada ih treba koristiti?
AKO početkom godine iskoristite ceo iznos dozvoljenog minusa od 50.000 dinara i ne vraćate ovaj dug, uz godišnju kamatu koja je u proseku oko 30 odsto, za godinu dana ćete banci platiti 15.000 dinara samo za kamatu.

Ilustracija / Foto Depositphotos
Ovo je jedan od primera zbog kojih bankarski klijenti koji imaju iskustva sa dozvoljenim prekoračenjem po tekućem računu kažu da je jedan od najvećih problema to što je jako teško izaći iz začaranog kruga. Tačnije, kada jednom iskoristite minus, treba vam mnogo vremena da vratite pozajmicu i tako zaustavite kamatu koja teče svakog meseca.
Inače, dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu, popularni minus, najskuplji je vid pozajmice od banke. Istovremeno je i među najčešće korišćenim, a jedan od razloga je što za ovu vrstu usluge nije potrebno previše papirologije i odobrava se veoma brzo, a bankarskim korisnicima deluje kao novac koji je uvek nadohvat ruke. Malo ljudi istovremeno razmišlja i koliko ih taj luksuz košta.
Ekonomski stručnjaci, pa i Narodna banka Srbije, savetuju da se dozvoljeni minus koristi samo u krajnjoj nuždi i na što kraći rok. Na primer, ako uđete u minus od 10.000 dinara za neku neodložnu kupovinu ili investiciju, ali imate redovne prihode, vodite računa i otplatite ga za 6 meseci, ta pozajmica će vas ukupno koštati 1.500 dinara. To možda i nije tako mnogo, ako vam je ova usluga omogućila da brzo rešite problem koji niste mogli na drugi način.
Kako objašnjavaju u NBS, u slučaju dozvoljenog prekoračenja banka na osnovu ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa korisniku računa na raspolaganje stavlja ugovoreni iznos novčanih sredstava, dok nedozvoljeno prekoračenje predstavlja iznos sredstava koja korisnik računa koristi mimo ugovornog odnosa s bankom.

Ilustracija / Foto Depositphotos
Samim ugovorom određuje se, između ostalog, najviši iznos novčanih sredstava koji korisnik može koristiti, kao i kamatna stopa koja će se primeniti na iznos prekoračenja, navode iz centralne banke.
Ko prekorači dozvoljeni minus u našim bankama, silazi u nedozvoljeni, a u ovoj crvenoj zoni trenutno se nalazi 237.082 računa. Kamate koje za to sleduju idu i do 50,57 odsto. U proseku, "kazna" za nedozvoljeni minus od 23 banke na našem tržištu iznosi 28,55 procenata.
Šta činiti?
Koristite dozvoljeni minus samo kada vam je to zaista neophodno, odnosno nikad ga ne shvatajte kao dugoročni vid kreditiranja - on služi premošćavanju kratkotrajnog nedostatka novca i što duže budete u minusu, to će vam dug više rasti i biće vam teže da ga na kraju izmirite.
Iznos dozvoljene pozajmice zavisi od proseka primanja, a većina banaka računa prosek u poslednja tri ili šest meseci, mada odobreni minus može da bude i veći. Kamata na dozvoljeni minus zaračunava se samo na iznos koji klijent koristi, i to za broj dana koliko je neko proveo u dozvoljenom minusu.
(Blic)
Preporučujemo

DOZVOLjENI MINUS PRAZNI NAM DžEPOVE: Bankarske usluge građanima između globe i pomoći
09. 08. 2021. u 12:08

PAPRENE KAMATE NA DOZVOLjENI MINUS Važno upozorenje za klijente banaka
18. 06. 2021. u 19:52

OPREZ: Ako puštate čekove bez pokrića, kamata može da bude paprena
03. 06. 2021. u 10:00

Duplirane kamate za dozvoljeni minus: Posle moratorijuma, naknade stižu na naplatu
24. 06. 2020. u 12:02

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)