RASTU KAMATE NA ŠTEDNJU: Na domaću valutu povećane za jedan, a na devizne uloge za pola procentnog poena
OSIM povećanja kamata na kredite stanovništvu, poslednjih meseci beleži se i lagan rast kamata na štednju građana u bankama.

Foto Tanjug
Kako nam je rečeno u Udruženju banaka Srbije, kamate na dinarsku štednju u drugom kvartalu ove godine su u odnosu na isti period 2021. povećane za jedan procentni poen a na deviznu štednju 0,5 procentnih poena. Kada se posmatra kretanje štednje u poslednjih deset godina, dinarska štednja je povećana gotovo pet puta i krajem juna 2022. godine dostigla je 85,9 milijardi dinara.
Prema rečima Vladimira Vasića, generalnog sekretara UBS, poslednjih desetak godina beležimo ozbiljan rast štednje, kao i da je štednja u dinarima povećana za oko šest do osam puta. Dodaje da je rast štednje u evrima bio sporiji i iznosio je oko 35 odsto ali da evri i dalje preovlađuju u štednji naših građana.
- Ranijim motivima za štednju, među kojima je najvažniji bio stabilan kurs domaće valute, pridružio se još jedan motiv, veća kamatna stopa - kaže Vasić. - Sada smo u situaciji da imamo restriktivnu monetarnu politiku, koja je jedan od lekova da bi se smanjila inflatorna očekivanja. Sa novcem je ista situacija kao i sa drugim robama, kada ga nema dovoljno, cena mu raste i zato u poslednje vreme vidimo da polako rastu kamate na plasmane banaka a takođe i na depozite, kako na dinare tako i na evre. Veoma je pozitivna visoka pokrivenost kredita depozitima koja iznosi 91 odsto. Štednja je veoma važna za finansijsku stabilnost ekonomije a kada postoji štednja, postoje i plasmani kroz kredite građanima i stanovništvu.
Prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije, u prvoj polovini godine ukupna štednja stanovništva je rasla, što tumače kao poverenje građana u domaći finansijski sistem.
- Pojačavanje globalne neizvesnosti usled izbijanja krize u Ukrajini, koja se krajem februara nadovezala na dvogodišnju pandemiju, imalo je za posledicu rekordnu tražnju građana za stranom gotovinom, što je promenilo valutnu strukturu štednje u korist devizne - kažu u NBS. - Ova kretanja su već tokom aprila zaustavljena, a od juna dinarska štednja nastavlja da raste. U poslednjih 10 godina, dinarska štednja je povećana gotovo pet puta i krajem juna 2022. godine dostigla je 85,9 milijardi dinara. Pri tome, polovina ovog rasta ostvarena je u poslednje tri godine, do izbijanja krize u Ukrajini, i pored smanjenja kamatnih stopa i negativnih uticaja pandemije.
Kako dodaju, i devizna štednja raste u poslednjih deset godina, sa 7,9 milijardi evra polovinom 2012. godine na 13,2 milijarde evra polovinom 2022. godine.
- Najnovija polugodišnja analiza isplativosti štednje, urađena za period od juna 2012. do juna 2022. godine, potvrdila je veću isplativost štednje u domaćoj valuti - kažu u NBS. - Presudni faktori koji su doprineli takvom rezultatu su, pre svega, postignuta i očuvana makroekonomska stabilnost duži niz godina, više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima i neoporezivanje dinarske štednje. Uz to, na njenu veću isplativost uticale su blagovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike za ublažavanje negativnih efekata krize izazvane pandemijom i eskalacijom sukoba u Ukrajini.
ISPLATIVIJE OROČITI NAŠU MONETU
PREMA proračunu NBS, štednja u domaćoj valuti oročena na godinu dana i zanavljana u periodu od 10 godina bila je isplativija od depozita položenog na isti rok u evrima.
- Štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u junu 2022. godine, dobio preko 44.000 dinara više od štediše koji bi u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio isti iznos - podatak je NBS. - I nezanavljana štednja u domaćoj valuti oročena na godinu dana u prethodnih deset godina bila je isplativija, i to u čak 98 odsto posmatranih godišnjih potperioda. Dinarski štediša koji je od juna 2021. štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara dobio bi u junu 2022. preko 1.300 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio identičan iznos u evrima.
Preporučujemo

BANKARI PAPRENO NAPLAĆUJU PREKORAČENjA: Kamate na dozvoljeni minus i do 28 odsto
01. 09. 2022. u 21:15

MONSTRUOZNO! Ovaj hoće da vlada Srbijom! Žene mu krive kad ih neko siluje ili prebije!
VUK Nektarijević, student blokader sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, koji je tobož biciklom išao u Strazbur, ima u najmanju ruku problematične stavove.
20. 04. 2025. u 14:35

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

OTVOREN HRISTOV GROB Evo šta su našli: "Kolena su mi klecala, nisam to očekivao - vekovima je bio zatvoren" (VIDEO)
"APSOLUTNO sam zadivljen. "
19. 04. 2025. u 08:39
Komentari (0)