CENA NAFTE NASTAVILA RAST: Preti li novi inflatorni talas u slučaju širenja rata na Bliskom istoku
STRAHOVE od potencijalnog širenja rata na Bliskom istoku dodatno je podgrejala izjava američkog predsednika Džozefa Bajdena da zvaničnici SAD razgovaraju o tome da li da da podrže izraelski napad na iranska naftna postrojenja.
To je uticalo da cena nafte nastavi rast u petak na 78,80 dolara po barelu, čime je zabeležila skok na nedeljnom nivou od skoro 10 odsto. Iako je to ispod nivoa koje je "crno zlato" dostizalo ranije ove godine, aktuelna situacija povećava mogućnost da se ponovi spirala poskupljenja energenata i talas inflacije kakav smo doživeli na vrhuncu ukrajinske krize 2022. godine.
Iz Međunarodnog monetarnog fonda poručuju da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla da proizvede značajne ekonomske posledice po regionalnu i globalnu ekonomiju. U MMF smatraju da je prerano za predviđanje konkretnih uticaja na privredu, ali ukazuju da je glavni način na koji bi rat u ovom regionu mogao da se odrazi na povećanje cena robe, uključujući naftu i žitarice, kao i kroz poskupljenje troškova transporta, jer brodovi izbegavaju da plove kroz Crveno more.
I svetski i domaći stručnjaci smatraju da sadašnji efekti bliskoistočnog sukoba ne predstavljaju pretnju, a procene potencijalnog širenja rata i razmera njegovog uticaja na poskupljenje energenata i svetsku privredu se razlikuju. Tako se prognoze zapadnih analitičara u slučaju eskalacije sukoba kreću od mogućnosti da bi barel nafte mogao da dostigne 100 do, čak, 200 dolara. Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize PKS, Bojan Stanić, podseća da je cena "crnog zlata" zbog ukrajinske krize 2022. dostigla 130 dolara i da ne treba, ni u potencijalno najgorem razvoju događaja na Bliskom istoku, očekivati da će ta vrednost biti premašena.
- Aktuelna dešavanja u tom regionu utiču na porast nesigurnosti što dovodi do poskupljenja ovog energenta - kaže Stanić. - Tržište je već ukalkulisalo ove krize i ne očekuje se da će nafta imati skokovit rast, on može biti postepen. Ukoliko bi Izrael uništio iranska naftna postrojenja, OPEK može da nadoknadi njihovu proizvodnju. Do velikog skoka cene bi moglo da dođe jedino u slučaju destabilizacije Iraka kao posledice sukoba između Tel Aviva i Teherana.
On smatra da to predstavlja najveći rizik po tržište sirove nafte, jer Bagdad velike količine ovog energenta plasira na međunarodnom nivou. U Iraku, kako dodaje, žive i šiiti i suniti i postoji islamistički sentiment protiv Izraela, a Amerikanci se povlače iz te zemlje, dok Iran ima veliki uticaj na nju.
- Kada bi došlo do destabilizacije Iraka, cena nafte bi mogla da poskupi do nivoa koje smo videli na vrhuncu ukrajinske krize 2022. - ističe Stanić. - To bi se odrazilo i na Srbiju, došlo bi do poskupljenja nafte i goriva na našem tržištu, zato što mi najveću količinu ovog energenta uvozimo iz Iraka, a zbog sankcija više nemamo mogućnost da kupujemo od Rusije.
Prema njegovim rečima, veliko poskupljenje nafte uticalo bi na skok cena goriva i drugih energenata i dovelo bi do novog inflatornog talasa koji bi pogodio globalnu privredu, a time i našu zemlju.
- Imali bismo, kako dodaje, sličan scenario koji smo iskusili na vrhuncu ukrajinske krize - kaže Stanić. - Zbog svega toga kamatne stope su i dalje relativno visoke i potencijalno pogoršanje situacije bi osujetilo njihovo najavljeno smanjivanje, kako na globalnom, odnosno evropskom nivou, tako i kod nas.
Povodom procena brojnih zapadnih analitičara da bi u slučaju da Izrael gađa iransku infrastrukturu, to podstaklo Teheran na odmazdu napadom na saudijske naftne pogone, Stanić smatra da to nije realan razvoj događaja, ali da bi moglo da dođe do blokade Ormuškog moreuza koji je ključna tačka za transport. On ne očekuje ni totalni rat između Irana i Izraela.
Kako piše Rojters Evropa bi bila izložena poskupljenju nafte, jer, za razliku od SAD, nema veću domaću proizvodnju ovog energenta. Ali, bankari i stručnjaci procenjuju da bi čak i u tom slučaju bilo potrebno trajno povećanje cena ovog energenta od 10 odsto, da bi se inflacija povećala za samo 0,1 procentni poen. Ekonomski uticaj sveopšteg rata koji bi doveo do širih napada na energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka, kao i daljih prekida trgovačkih puteva kroz Crveno more bio bi opipljiviji. "Oksford ekonomiks" prognozira da bi takav scenario poskupeo naftu na 130 dolara i rast globalne privrede sledeće godine oborio za 0,4 procentna poena, koji MMF trenutno ocenjuje na oko 3,3 odsto.
ŠOK SAZNANjA NA SUĐENjU: Zaposleni u "Ribnikaru" nisu pružili pomoć deci nakon što ih je Kosta upucao?
IZ SNIMAKA se vidi da su tetkica, kojoj još ne znamo ime, razredna Dragana Tomić i domar Rade Simić, nakon što je Kosta pucao, a pre dolaska nastavnika geografije Zorana Niševića i policije, bili na vratima učionice istorije u kojoj je bilo "VII/2" i niko od njih nije ušao unutra i pružio pomoć deci.
30. 09. 2024. u 14:56
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka
NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.
25. 09. 2024. u 22:01
SRBIN OBJAVIO KOLIKO GA KOŠTA ŽIVOT NA SELU: Dao detaljan spisak na šta troši - ima pitanje za sunarodnike
SRBIN koji živi sa suprugom i detetom na selu napisao je na društvenim mrežama da mesečno troši između 2.000 i 2.500 evra. Objavu je postavio jer je, kako kaže, primetio da mnogi troše manje od njega, i to u gradu, i zanimalo ga je da li u nečemu preteruje.
04. 10. 2024. u 18:13
Komentari (0)