PISTAĆI MOGU DA RASTU I KRAJ MORAVE: Velika potražnja za Dubai čokoladom podstakla drastičan rast cena njenog glavnog sastojka (FOTO)

Goran Ćirović

28. 04. 2025. u 09:47

NEVEROVATNA popularnost dubai čokolade svuda u svetu izavala je nestašice i podstakla rast cena njenog glavnog sastojka - pistaća. Tona ovih grickalica košta više od 7.500 dolara, ali kako su njihove rezerve iscrpljene ne očekuje da se će se poskupljenje uskoro zaustaviti. Mnogi svetski proizvođači unosnijih orašastih plodova poput badema, odlučuju da pređu na pistaće jer je zarada sve bolja, a uzgajanje ne zahteva neke posebne uslove.

ПИСТАЋИ МОГУ ДА РАСТУ И КРАЈ МОРАВЕ: Велика потражња за Дубаи чоколадом подстакла драстичан раст цена њеног главног састојка (ФОТО)

G.Šljivić

Ovo voće koje vodi poreklo iz Irana može da rastu i u Srbiji. To je dokazao i Dejan Jakovljević iz sela Selište kraj Velike Drenove, na levoj obali Zapadne Morave, između Trstenika i Kruševca, koji se pre desetak godina opredelilo i za uzgajanje egzotičnih biljaka među kojima, neuobičajeno za naše podneblje, posebno mesto zauzimaju - pistaći.

Na ovom gazdinstvu sa rasadničarskom delatnošću, prema rečima domaćina, za narednu godinu pripremiće se oko 5.000 sadnica pistaća, dok je iz ove preteklo manje od 200 koje su takođe prodate i čekaju preuzimanje kupaca.

G.Šljivić

Sadnice pistaća

- Interesovanje za pistaće raste, nije to neki veliki "bum" jer su ljudi skeptični kao i uvek kada je u pitanju nešto novo na tržištu. Uglavnom su zainteresovani uzgajivači oraha, lešnika ili voća koji žele da prošire proizvodnju. Za početak se uzimaju manje količine sadnica, 10 do 15 komada, da se proba i vidi da li će rod da uspe, niko to u startu ne želi da sadi na dva-tri hektara. To je i normalno jer su pistaći skupa voćka. Samo sadnica po komadu košta 10 evra. Plod po kilogramu košta 15 evra, a kod nas se uvozi druga klasa, dok prva ide u zemlje Zapadne Evrope - kaže vlasnik Dejan Jakovljević.
Prema njegovim rečima, pistaćima nikako ne odgovara močvarno već drenažno, propusno zemljište, od 5 do 7,5 ph kiselosti gde nema puno humusa. U stanju su da izdrže velike temperaturne oscilacije do 40 stepeni u jednom danu, kakve su i u njihvoj postojbini Iranu. Zasad nije težak za održavanje jer su otporni na bolesti, a insekti i štetočine ih ne napadaju. Sade se muške i ženske sadnice u razmeri 1:10, s tim što muške ne rađaju, odnosno njihov plod nije jestiv, pa samim tim ni rentabilan.

G.Šljivić

Dejan Jakovljević sa sadnicama pistća

- Na početku sam isprobao nekih šest sorti, od američkih do sicilijanskih, da bih se potpuno orijentisao na kerman, iransku, izvornu sortu, koja se pokazala kao najotpornija na bolesti zbog čega je sa 80 odsto i najzastupljenija u svetu. Dobra je i grčka sorta aegina, ali je slabije otporna na mrazeve. Pistaći mogu da se sade tokom cele godine, i u pola vegetacije, a dvogodišnjoj sadnici treba tri godine da počne da rađa. Velika prednosot u odnosu na drugo koštunjavo voće je i što plod može da stoji i do dve godine i da mu ništa ne fali - pojašnjava Jakovljević.

G.Šljivić

 

Pistaći kod nas, kako kaže, još nisu prepoznati kao voćna sorta, kao što nije ni jestivi kesten, tako da proizvođači i dalje čekaju odgovor Ministarstva poljoprivrede na zhtev upućene još pre tri godine.

G.Šljivić

 

- A, bez tog sertifikata ne može da se konkuriše ni za razne subvencije resornog Ministarstva, tako da bi to trebalo što pre da se reši - dodaje Dejan Jakovljević. - I dok čekamo sertifikat, a pošto ne volim da sedim skrštenih ruku, trenutno sam u fazi razoja pekan oraha. Zasad ispitujem da vidim da li to hoće da rodi kod nas, istražujem sorte, pa ćemo da vidimo, možda i to preraste u neki naredni projekat. 

G.Šljivić

 

RADNA SNAGA

- Rasdničarskom delatnošću porodično se bavimo oko sto godina, a sve je započeo moj deda sa loznim kalemom. Uz ukrasne i egzotične sadnice i sisteme za navodnjavanje, imamo i jabuke, šljive, trešnje, ali tu, čini mi se, nema perspektive jer nema radne snage – ističe Jakovljević. - Svi bi kao da rade, ali od 11 do 17 sati i za dnevnicu 5.000 dinra!? A, ovde nema sutra, nego mora odmah, ako trešnjin plod, na primer, ne ubereš i ne transportješ na vreme, priča je u startu završena.

G.Šljivić

Dejan Jakovljević

NaslovKrenulo od društvenih mreža

DUBAI čokolada je pre nekoliko godina bila skromna poslastica, ali je doživela bum na društvenim mrežama gde su deljeni i recepti za pravljenje ove poslastice. To je drastično podiglo cene ove čokolade za koju treba izdvojiti više od 10 evra za sto grama. Bez obzira na cenu, potražnja je znatno skočila, pa su neki trgovci i ograničili prodaju.
Proizvođači čokolade su počeli da kupuju sve pistaće do kojih su mogli da dođu. Iran, koji je drugi najveći svetski proizvođač pistaća, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država, izvezao je 40 odsto više ovih plodova u Ujedinjene Arapske Emirate u prethodnih šest meseci, nego u punih godinu dana pre toga. Jednostavno, nema dovoljno pistaća da se proizvede dubai čokolada u količinama koje tržište zahteva.

G.Šljivić

G.Šljivić


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

CEO DENVER U ŠOKU POSLE POBEDE! Zvezda kluba nije znala pravila, sad svi strepe od odluke NBA lige!